EKSKLUZIVNO Energopetrol nije mogao poslovati pozitivno pod kontrolom Ine i Mola

Piše: Armin Aljović

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da Hrvatska ima namjeru ponovo otkupiti Inine dionice koje su sada u vlasništvu mađarskog Mola. Susjednu državu to bi moglo koštati oko 2 milijarde dolara. Za Hrvatsku je Ina pitanje nacionalnog značaja, pa niko i ne postavlja pitanje novca. Hrvatska Vlada će za tako nešto novac pronaći.

Dok se Vlada Hrvatske bori za Molove dionice u Ini, Vlada Federacije BiH najavljuje da će Ini prodati svoj udio u Energopetrolu. Većinski vlasnik bivše bh. naftne kompanije Energopetrol je Ina, a paket od 22 posto dionica u Energopetrolu ima i Vlada FBiH, a 11 posto dionica imaju i mali dioničari. Za Vladu FBiH dionice u Energopetrolu su bezvrijedne. Federalni premijer Novalić već mjesecima najavljuje da će ih se riješiti.

Konzorcij Ina-Mol dokapitalizovao je najveću bh. naftnu kompaniju Energopetrol 2006. godine. Ina i Mol su za paket od 67 posto dionica u Energopetrolu bh. strani platili oko 70 miliona KM. U julu ove godine Mol prodaje Ini svoj udio u Energopetrolu (za svega 500.000 KM), nakon čega je Ina sa više od sto benzinskih pumpi Energopetrola postala i najveći distributer naftnih derivata u FBiH. Trenutno stanje na terenu je takvo da se Ina kao kompanija razvija a Energoperol propada. Energopetrolove pumpe, koje su na najatraktivnijim mjestima u Federaciji, služe samo za distribuciju Ininog goriva potrošačima u ovom bh. entitetu.

Suvad Osmanagić, savjetnik premijera Fadila Novalića i predsjednik Radne grupe za pregovore s Energopetrolom, kazao je nedavno da su pokazatelji u Energopetrolu katastrofalni. Vlada je nemoćna da poduzme bilo šta. Za sve je najbolje da Vlada svoj udio u Energopetrolu proda Ini. Ina je ionako većinski vlasnik Energopetrola. Vladino se u Energopetrolu, tvrdi Osmanagić, već odavno ne pika.

Akumulirani gubitak u Energopetrolu, rekao je Osmanagić, iznosi više od 180 miliona KM.

Kako su u Energopetrolu napumpavani dugovi?

Patria je u posjedu dokumentacije koja ukazuje na to da su milionski dugovi u Energopetrolu izazvani planski. Krivci dolaze iz Ine i Mola, potpomognuti domaćim vlastima. 

Dvije stvari su čelni ljudi iz Ine i Mola uradili po dokapitalizaciji Energopetrola, a koje će se pokazati kobne za bivšeg bh. naftnog giganta; Energopetrolova veleprodaja je ukinuta i prebačena na Inu. To znači da Energopetrol više nije mogao zarađivati prodajući naftu manjim benzinskim pumpama. Energopetrolu je ostalo da zarađuje samo od prodaje goriva građanima. To je uveliko smanjilo profit Energopetrola. Sve kupce iz veleprodaje koje je do tada opsluživao Energopetrol, preuzela je Ina. Profit Energopetrola počeo je padati, a profit Ine za toliko je porastao. 

Drugi kamen oko vrata Energopetrola bio je kredit od oko 150 miliona KM.  Ina i Mol su na račun Energopetrola prebacili oko 150 miliona KM, na šta su zaračunali i kamatu. Dakle, novi vlasnik ovaj novac nije prikazao kao investiciju, iako je imao obavezu to učiniti, već kao kredit, kojeg je Energopetrol imao obavezu vratiti, zajedno sa kamatama. Zaključno sa 2015. godinom, Energopetrol je Ini i Molu po osnovu kamata za ovaj kredit dugovao više od 57 miliona KM.

Sve ovo može ukazivati na to da je dug Energopetrola prema Ini svjesno napravljen od samog početka, kako bi se kompanija uništila. Cilj uprave Ine može biti taj da preostali dio u Energopetrolu, koji je u vlasništvu Vlade FBiH i malih dioničara (ukupno 33 posto) dokapitalizira za minorne pare. Iz Vlade FBiH ničim ne pokazuju da bi mogli zaustaviti namjere Ine. Naprotiv, pričom o milionskoj zaduženosti Energopetrola već danima stvaraju alibi za prodaju preostalog paketa u Energopetrolu.

Stručnjaci upozoravaju da Vlada ne smije pristati na igru Ine. Naprotiv, Vlada FBiH mora pokrenuti raskid ugovora sa Inom. Za takvo nešto ima itekakvog osnova. Ugovor o prodaji najvećeg dijala Energopetrola tada hrvatsko-mađarskom konzorciju problematičan je od samo početka. Bivši predsjednici Uprave Ine Tomislav Dragičević i mađarskog Mola Zolt Hernadi pod istragom su Tužilaštva Kantona Sarajevo upravo zbog sumnji u zakonitost postupka dokapitalizacije Energopetrola.