Znakovite poruke koje je uputio Hoyt Yee: Dodik je mislio da mu ne može niko ništa

Piše: Edina Latif 

"Vi mislite da ste bogovi i pravite strašnu grešku. I ja sam, kada sam bio premijer, mislio da sam Bog i da sam svemoguć. Bila je to neoprostiva greška koju sam preskupo platio i koju više nikada neću ponoviti“, kazao je prije samo desetak godina predsjednik RS i lider SNSD Milorad Dodik, kritikujući tadašnje radikalne poteze SDS-ovaca. I pragmatičnom i lukavom Dodiku desi se upravo ono što je rekao da nikada neće ponoviti. 

Sankcije koje je protiv njega uvela Vlada SAD, i pozvala i ostale države da se pridruže, nisu izazvale u BiH iznenađenje. Sankcije će dobrano uzdrmati ionako uzavrelu politički situaciju, i zasigurno poslužiti brojnim političkim strijelcima da ih koriste za podizanje nacionalnih tenzija. 

Znakovita je svakako bila i poruka koju je poslao prije tri dana pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Hoyt Yee, i već se iz nje dalo naslutiti da slijede zabrane i kazna.

No, Hoyt Yee je govorio u množini, tako da bi se pod sankcijama možda mogli naći i neki drugi političari koji povlače antidejtonske poteze, a sada ih je Vlada SAD kroz njegove poruke upozorila kao što je to radila prije i sa Dodikom.  

Posljednjih pola godine lista političara koji ne poštuju Ustav ove zemlje se proširila pa su na njoj i predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić i Dragan Čović, uz mnoge druge koji su organizovali referendum u RS ili pak rade na usvajanju zakona o Ustavnom sudu BiH kojim bi se eliminisale strane sudije iz ove pravosudne institucije.

Hoyt Yee  je za Glas Amerike rekao da će Washington, kao garant Dejtonskog sporazuma, pomoći institucijama BiH da "pozovu na odgovornost i onemoguće individue, političare koji štete BiH, tako da oni neće moći nastaviti sa nanošenjem takve štete zemlji"! 

- Lideri Bosne i Hercegovine su svojevremeno potpisali Dejtonski sporazum , i dužni su poštovati Ustav BiH, i sve zakone zemlje. Zato, svako u BiH ko želi, ili pokušava izbjeći poštivanje dejtonskog Ustava i zakona, mora odgovarati za to - istakao je Yee. 

Dugo je vremena Dodik upozoravan da ublaži retoriku, da ne poseže za antidejtonskim aktivnostima, da se drži Dejtonskog sporazuma, da sarađuje, da ne stvara probleme...

Kako je prolazilo sve samo na „verbalnom ruženju“ okuražilo je to Dodika da tjera i dalje po svome. 

U januaru 2015. godine američka ambasadorica Maureen Cormack preuzela je diplomatsku dužnost u BiH, i shodno uobičajenoj praksi organizirala prijem za visoke političke zvanice.

Odmah je svima zapelo za oko da su došli svi političari iz RS, ali da Dodika nije bilo među zvanicama.

Nekoliko mjeseci kasnije, prilikom jedne od posjeta Banja Luci, Cormackovu su novinari pitali da li će i ona i dalje slijediti praksu prethodnika da se ne sastaje sa Dodikom, ambasadorica je rekla:

- I dalje to ostaje politika Ambasade SAD. Mi smo spremni da se sastajemo sa svima koji su žele raditi konstruktivno na budućnosti BiH. Komentari gospodina Dodika, otkako sam došla, nisu bili u skladu sa pozitivnim reformama koje se nude BiH. Ako se to promijeni, spremna sam da se sastanem sa njim, poručila je u maju 2015. godine Cormack.

Dodiku je poručivano da odustane od referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH, za čije je održavanje odluku donijela Narodna skupština RS prošle godine u ljeto, ali kako nije zvanično objavljena u Službenom glasniku RS, ovaj referendum nije ni organizovan.

Pomislile su možda strane diplomate u BiH da je Dodik reterirao u svojim političkim stavovima, ali on je ubrzo priredio novo iznenađenje. Baš kako je naveo u Deklaraciji SNSD iz aprila 2015. godine.

U Narodnoj skupštini RS usvojena je odluka o održavanju referenduma o Danu RS, a nakon što je Ustavni sud BiH donio pravosnažnu odluku o neustavnosti 9. januara kao praznika.

- U tom pogledu nema nikakvih dilema. Nikakvi visoki predstavnici ne mogu spriječiti, kao ni sujete koje imaju pojedini dijelovi Bošnjaka - rekao je Dodik komentarišući izjavu visokog predstavnika u BiH Valentina Incka da se odlukom Narodne skupštine Republike Srpske od 15. jula krši Dejtonski mirovni sporazum.

Prošle godine, 17. septembra Incko je pozvao vlasti u RS da se uzdrže od provođenja referenduma koji nema zakonske osnove i kojim bi se direktno prekršila odluka Suda.

- Ovdje više nije riječ o praznicima RS nego o direktnom osporavanju državnog pravosuđa, poručio je Incko.

Kao konačni autoritet za provođenje civilnih aspekata Mirovnog sporazuma, visoki predstavnik ponovio je da je Ustavni sud temelj Aneksa 4. Mirovnog sporazuma, i od ključne važnosti za njegovo provođenje.

- Osporavanje njegovih nadležnosti održavanjem referenduma predstavljalo bi direktno i ozbiljno kršenje Opšteg okvirnog sporazuma za mir, što bi imalo utjecaj na stabilnost zemlje, upozorio je Incko i Dodika i političare u RS.

Međutim, Dodik je 25. septembra organizovao referendum na kojem su se građani u RS izjasnili većinski više od 90 posto ( barem su tako predstavljeni rezultati jer nije bilo pravog monitoringa) da 9. januar ostane praznik, Dan RS.

Dan poslije, oglasio se visoki predstavnik jasnom porukom da bi mogle uslijediti sankcije, no Dodik ga nije, kao ni sva prethodna upozorenja, ozbiljno shvatao. Čak je krenuo sve više ponižavati ga svakom svojom izjavom. 

- Ovaj „referendum o Danu RS“ nema zakonske osnove budući da se njime direktno krši odluka Ustavnog suda BiH. Stoga on predstavlja osporavanje Ustavnog suda BiH, njegove odluke, ustavnog okvira zemlje i vladavine prava u BiH.

„Referendum je održan u jednom dijelu zemlje, ali građani i njihovi lideri i dalje su suočeni sa istim osnovnim pitanjem – kako poboljšati život građana. Evropska unija ponudila je BiH šansu da zajedničkim naporima krene za svojim susjedima putem ka većoj stabilnosti i prosperitetu. To mora biti u fokusu. Stoga pozivam političke aktere na svim stranama da se uzdrže od agresivne retorike i retorike koja vodi daljim podjelama i da se posvete procesu pridruživanja.“

Vlasti RS moraju provesti odluku Ustavnog suda BiH iz novembra 2015. godine što je prije moguće, tako što će uskladiti Zakon o praznicima RS sa odlukom Ustavnog suda.

Međunarodna zajednica zadržava instrumente za osiguranje provedbe Mirovnog sporazuma. U predstojećem periodu visoki predstavnik Inzko obavit će konsultacije sa širom međunarodnom zajednicom o koracima koji slijede, a o ovom pitanju izvijestit će i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, rekao je Incko, jasno dajući do znanja da će sankcije uslijediti, poručeno je iz OHR-a. 

Početkom decembra prošle godine, zasjedao je Upravni odbor PIC-a, koji je u svom kominikeu izdvojio dio o referendumu u RS, uz izdvojeno mišljenje Rusije.

- UO PIC-a primio je k znanju da je Ustavni sud BiH poništio rezultate referenduma o danu Republike Srpske, jer je isti proveden na osnovu odluke za koju je Sud utvrdio da nije u skladu sa Ustavom BiH te da je protivna nalogu Suda donesenom kao privremena mjera. Upravni odbor PIC-a pozvao je na puno poštivanje relevantne odluke Ustavnog suda BiH o Zakonu o praznicima RS. Također su podvukli potrebu da se poštuje vladavina prava i ovlasti svih institucija na državnom nivou.

Nedavno Dodika su upozorili na moguće sankcije ambasadorica Cormack i zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Brian Hoyt Yee. Između ostaloga naveli su da treba da se odazove na poziv Tužilaštva BiH koje vodi istragu o referendumu, da prekine sve aktivnosti oko usvajanja zakona o Ustavnom sudu BiH na čemu radi sa Draganom Čovićem, da ne objavljuje rezultate referenduma u Službenom glasniku RS, te da iz Deklaracije SNSD izbaci dio koji se odnosi na organiziranje referenduma o otcjepljenju.

Dodik je nastavio sa antidejtonskim aktivnostima, u koje je uvukao i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića. Devetog januara Ivanić je postrojio pripadnike OS BiH u Banja Luci, iako su svi počev od njega i Dodika, preko ministrice Marine Pendeš pa dalje u Zajedničkom štabu OS BiH znali da je generalica NATO-a u BiH Giselle Wilz upozorila da slijede sankcije za svakog vojnika koji to uradi.

Rezultat Dodikovog dugogodišnjeg prkošenja svima, i tjeranja vode na svoj mlin, je stavljanje na američku crnu listu. Sankcije prema njemu pripisao je „odlazećoj američkoj administraciji“, te poručio da on nikada nije prestao poštovati SAD.  

Dodik je u političkim vodama od 90-tih godina. Tokom rata bio je poslanik u NSRS, gdje je u avgustu 1995. godine upozoravao tadašnje političko i vojno rukovodstvo RS ( neki su osuđeni, neki čekaju presude), da je u Srebrenici počinjen genocid.

Nakon rata, osnovao je SNSD, na čijem se čelu nalazi gotovo 21 godinu.

Prvi put premijer RS postao je 1998. godine. Tada je u NSRS imao samo dva poslanika. Mladen Ivanić tada je bio kandidat za mandatara i mislio je da može radikale usmjeriti na drugi kolosijek, ali taj koncept nije bio prihvatljiv međunarodnoj zajednici, te je za premijera iako politički najslabiji, izabran Dodik. Vlada koju je sastavio podržana je u NSRS od strane socijalista, potom Srpskog narodnog saveza koji je vodila osuđena za ratne zločine Biljana Plavšić, te Bošnjaci poslanici.

Dodik je već tada, iako je činjenica da su ga podržali Bošnjaci, bila ravna izdaji, pokazao svoju pragmatičnost, te da ga ne zanima ko ga podržava već da se dočepa vlasti.

Bio je među prvim političarima iz RS koji je tražio da Karadžić i Mladić budu uhapšeni i izručeni Haškom tribunalu. U početku nije volio Biljanu Plavšić, ali kasnije mu je postala gotovo pa idol. Rodilo se jedno veliko i iskreno prijateljstvo.

Optuživao je i Karadžića da je pokrao milione iz tadašnje Narodne banke, priznao javno genocid u Srebrenici, a potom ga na svaki način nastojao negirati. Što čini i danas.

Drugi premijerski mandat Dodik je preuzeo 2006. godine, i to samo osam mjeseci pred izbore. Strategija mu je bila dobra, i pomeo je svoje političke protivnike. I nastavio je svoj politički uspon.

Bio je spreman na kompromise, povremeno, na dogovore, ali ga je ponijela vlast i počeo je sve češće govoriti svima „NE“!.

Retoriku je svako malo pojačavao, bojio je sve više u nacionalističke boje. Nakon posljednja dva premijerska mandata, izašao je na izbore 2014. godine i izabran za predsjednika RS.

Vlast u RS ima, ali nije uspio ući u državnu i pored silnih nastojanja njegovog prijatelja Dragana Čovića.