Najnovija analiza Centra za sigurnosne studije pokazuje da postojećim zakonskim propisima i poslovnicima domova Parlamentarne skupštine BiH nije regulisan parlamentarni nadzor nad Upravom za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), uprkos činjenici da ova bitna institucija sektora sigurnosti po normativnim i praktičnim principima potpada pod kategoriju tijela izvršne vlasti nad kojima je potrebno uspostaviti nadzor i kontrolu od strane zakonodavne vlasti.
Kontrolna i korektivna uloga parlamenta u nadzoru rada UIO BiH neophodna je iz više razloga. Ova institucija jedini je organ u BiH odgovoran za provedbu zakonskih propisa i politike indirektnog oporezivanja te za naplatu i raspodjelu prihoda od indirektnog oporezivanja.
Uz to, UIO BiH vrši prikupljanje prihoda za budžete svih nivoa vlasti u BiH, a ujedno je i druga institucija s najvedim brojem uposlenika na državnom nivou. Carinske službe, kao bitan faktor funkcionisanja svake države, predstavljaju jednog od osnovnih aktera sektora sigurnosti.
Također, UIO povjereni su poslovi koji zalaze u djelokrug rada istražnih organa u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku BiH i Zakona o UIO BiH. Interes građana za detaljnijim informacijama o radu UIO, koje se mogu ostvariti kvalitetnim parlamentarnim nadzorom, svakako je potaknut čestim medijskim izvještajima koji ukazuju na nepravilnosti u funkcionisanju UIO BiH.
S obzirom na ovlaštenja i odgovornost koju UIO BiH posjeduje u okviru datih nadležnosti te njen značaj za interese građana i države, predlažemo da se što prije razmotri uspostavljanje parlamentarnog nadzora nad radom Uprave, što bi u krajnjoj instanci doprinijelo povedanju transparentnosti i približavanju ovog segmenta rada široj javnosti.