Za genocid i zločine počinjene u julu 1995. godine u Srebrenici, do sada su Haški tribunal i Sud BiH izrekli 637 godina zatvora i tri kazne doživotnog zatvora, a osuđeno je 38 osoba, piše Patria.
Od ovog broja, Sud BiH je izrekao kazne zatvora u trajanju od 448 godina, dok je Haški tribunal za 14 zločinaca izrekao 189 godina zatvora i tri doživotne robije.
Posljednji za genocid u Srebrenici nepravosnažno na 40 godina zatvora osuđen je bivši predsjednik RS i SDS Radovan Karadžić. On je ujedino i jedini političar kojeg je Hag osudio.
Radislava Krstića, bivšeg generala Drinskog korpusa Tribunal je osudio na 35 godina zatvora. Načelnika štaba Zvorničke brigade Dragana Obrenovića na 17, pukovnika Bratunačke brigade Vidoja Blagojevića na 15 godina.
Vujadin Popović osuđen je na doživotnu kaznu zatvora kao i Zdravko Tolimir koji je umro u Ševeningenu, te Ljubiša Beara koji je umro u zatvorskoj ćeliji prošle sedmice.
Drago Nikolić dobio je 35 godina zatvora za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu. Umro je u Srbiji dok je bio na privremenoj slobodi. Radivoje Miletić 18 godina, a Vinko Pandurević za pomaganje i podržavanje ubistava, progone i prisilno premještanje 13 godina zatvora. Ljubomir Borovčanin osuđen je na 17, a Milan Gvero na pet godina zatvora.
Na 30 i više godina zatvora u Sudu BiH osuđeni su Franc Kos, Zoran Goronja, Stanko Kojić i Duško Jević.
Miloradu Trbiću izrečena je kazna od 20 godina zatvora. Sud BiH osudio je i Srećka Boškovića na osam godina zatvora.
Radomir Vuković prvobitno je bio osuđen na 31 godinu zatvora, a Sud BiH mu je prošle godine smanjio kaznu na 20.
Pet osuđenika na Sudu BiH priznalo je krivicu i osuđeni su ukupno na 39 godina zatvora.
Perišić i genocid u Srebrenici
Haški sud je u septembru 2011. proglasio bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčila Perišića krivim i osudio ga na kaznu od 27 godina zatvora za pomoć i podržavanje višegodišnje opsade i terora na civilima u Sarajevu i ubistava nekoliko hiljada Bošnjaka u Srebrenici, kao i za propuste u kažnjavanju potčinjenih zbog raketiranja Zagreba, ali je oslobođen odgovornosti za zločin istrebljenja u Srebrenici jer su sudije smatrale da nije mogao predvidjeti razmjere pokolja u Srebrenici u julu 1995.
Većina sudija utvrdila je da su djela generala Perišića značajno pridonijela zločinima koje je počinila vojska bosanskih Srba.