Parlamentarcima pisano da je doktorat direktora UIO BiH plagijat, Džakula odbacuje optužbe

Zastupnici u Državnom parlamentu dobili su anonimno pismo u kojem ih se izvještava da je doktorski rad direktora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine Mire Džakule plagijat. Slično pismo ranije je dobila i SIPA, kao i Državno tužilaštvo. Pismo je upućeno i na adrese brojnih medija, piše Patria.

U pismu anonimnog pošiljaoca navodi se da je prilikom pisanja doktorata Džakula koristio radove drugih autora, ali da ih nije navodio kao izvore. To predstavlja grubo kršenje pravila koja se moraju poštivati prilikom izrade doktorskih disertacija. U prijavi se, između ostalog, spominju tekstovi koje je Džakula preuzeo sa web stanice Centralne banke Bosne i Hercegovine, a da za to nije imao odobrenje. 

- Da okolnosti oko plagijata budu još ozbiljnije, šaljem vam dokaz da je autor Miro Džakula, u periodu sačinjavanja ovog doktorata bio asistent na Ekonomskom fakultetu pri Sveučilištu u Mostaru, kod profesora dr. Vinka Belaka iz Zagreba – tvrdi pošiljaca prijave.

- Ovaj je rad po svom sadržaju najgrublji oblik ismijavanja nauci i naučnom stvaralaštvu. Prepisivanjem ogromnog dijela teksta, pogotovo od Centralne banke BiH - edukativni materijal, prepisivanjem dijelova iz raznih seminarskih i diplomskih radova sa interneta itd., prepisivanjem dijelova od raznih drugih izvora (npr. autorski rad Aide Mahmutović iz 2009. godine), ovaj se doktorski rad svrstava u plagijate bez premca – stoji dalje u prijavi.

Miro Džakula demantira ove navode. On je u komentaru za Patriju rekao da je ponosan na svoje naučno zvanje. Doktorski rad "Računovodstveno tržišni model selektiranja dionica privlačnih za ulaganje" odbranio je 2011. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, i to, kako kaže, pred poznatim zagrebačkim profesorom Vinkom Belakom. 

- Jedina zamjerka koju su na moj rad uputile kolege sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu jeste što izvore odakle sam crpio materijale nisam navodio u fusnotama, već sam ih pobrojao na kraju rada – tvrdi Džakula.

Iz Sveučilišita u Mostaru nisu željeli komentarisati ovaj slučaj. Nema reakcija ni iz Parlamenta BiH.

- Na kraju krajeva, moje naučno zvanje nema veze sa poslom koji obavljam. Direktor mogu biti i sa diplomom ekonomiste – rekao je Džakula za Patriju.

Miro Džakula, direktor UIO BiH

Ovo nije prvi put da se u pitanje dovodi kredibilitet doktorskih radova nekih od ljudi koji obnašaju čelne pozicije u institucijama Bosne i Hercegovine, kao i rukovodeće funkcije u bh. javnim kompanijama. Mediji su izvještavali o visokorangiranim uposlenicima BH Telecoma, koji su doktorirali pod sumnjivim okolnosima, također pred zagrebačkim profesorima. Protuusluga su milionski poslovi u BH Telecomu firmama koje su u vlasništvu tih profesora. Ova priča nikada nije dobila ozbiljan tretman kod pravosudnih institucija u BiH.

Sličan problem imaju i susjedne zemlje. Više od 3.300 naučnih radnika u Srbiji zatražili su 2014. da se utvrdi da li je plagijat doktorat ministra unutrašnjih poslova Srbije Nebojše Stefanovića,  gradonačelnika Beograda Siniše Malog i bivšeg funkcionera Demokratske stranke Aleksandra Šapića.

Fakultet organizacionih nauka u Beogradu odbio je da formira komisiju koja bi provjerila da li ima plagijata u ovim doktoratima, a u odbranu Sfefanovića lično je stao i premijer Vučić.

U Bosni i Hercegovini također nikada nije povedena ozbiljna istraga u slučaju lažnih doktorata. Niko pouzdano ne može reći koliko takvih doktorata uopće i ima. Sudovi su ranije poništili tek manji dio nelegalnih diploma. Ozbiljna istraga u slučaju doktorata za neke bi sigurno značila i kraj doktorskog zvanja, a sa nekih bi vjerovatno i skinula hipoteku doktora-plagijatora, piše Patria.