Udruženja žrtava: U Hagu se nalaze dokumenta koja dokazuju genocid,ali ih čuva "demokratski" svijet

Udruženja koja okupljaju žrtve genocida u BiH odbacuju sve kritike koje se posljednjih dana upućuju prema onima koji su podržali pripremu i podnošenje zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije.

Oni ističu da je pismo registrara Međunarodnog suda pravde iz maja 2016. godine neprihvatljivo sa aspekta pravde i pravičnosti za žrtve genocida, te ono, navodi se u saopćenju, nije moglo biti razlog da se odustane od podnošenja zahtjeva.

- Stav registrara Suda da se za pokretanje revizije treba dobiti nova saglasnost za agenta BiH nije utemeljen na Statutu i Pravilima Međunarodnog suda pravde i zbog toga je advokatski tim, zajedno sa žrtvama genocida, donio odluku da se ipak podnese zahtjev za reviziju. Također nas je advokatski tim upozorio na mogućnost donošenja negativne odluke Suda, ali mi to ne možemo i nećemo nikada prihvatiti. Naša konačna odluka je bila da se ide sa zahtjevom za reviziju presude i to je naše pravo. Ako neko od političara ili novinara misli drugačije, to je samo njihov lični stav i njihov problem – stoji u saopćenju.

Odluka registrara Suda, odnosno odbijanje zahtjeva za reviziju je, smatraju žrtve genocida u BiH, skinulo masku svih onih koji deklarativno podržavaju žrtve, a njihovim sudbinama upravljaju radi svojih ličnih interesa.

- Mi takvu podršku ne trebamo. Pridružite nam se kako su to učinile patriote ove države ili nas pustite da se sami borimo. Vaša prevelika briga za nas može poremetiti vašu ljepotu i mir u kome uživate, upravo zahvaljujući žrtvama genocida. Čak se ni beogradski režim ne usuđuje biti toliko drzak, kao što to čine pojedinci iz bošnjačkog naroda, posebno takozvani nezavisni bošnjački intelektualci, osporavajući pravo žrtvama genocida da podnesu zahtjev za reviziju i makar pokušaju doći do istine i pravde.

Da li vi, veliki dušebriznici, znate da se u Beogradu i Hagu nalazi na hiljade dokumenata koji potvrđuju genocid u BiH, ali da ih „demokratski“ svijet dobro čuva i ne dozvoljava pristup tim dokazima? Da li znate da je genocid u BiH snimljen kamerama, pohranjen u arhivama velikih sila i dobro čuvan, ali žrtvama genocida nedostupan, kao što je embargo na naoružanje izglasan od „demokratskog“ svijeta zavezao žrtvama ruke i uskratio prava na samoodbranu, a pustio dželate da nas pokolju? – pitaju se žrtve genocida.

Posljednju odluku registrara Međunarodnog suda pravde porede upravo sa embargom na naoružanje tokom agresije na BiH.

- Kada se skine embargo na zaštitu svih dokumenata i prezentuju svi postojeći dokazi, žrtve genocida su spremne prihvatiti presudu Suda, kakva god bila, jer će biti temeljena na dokazima i istini. Danas se Srbija na sve načine štiti raznim sporazumima o zaštiti dokumenata, a političari i kvazistručnjaci obmanjuju javnost nekakvim pravnim procedurama i potpisanim protokolima – navodi se u saopćenju udruženja koja okupljaju žrtve genocida, u kojem naglašavaju da imaju pravo i obavezu da tragaju za pravdom i istinom, te da ih niko u tome ne može i neće spriječiti.

- Aktivnosti advokatskog tima, žrtava genocida i svih učesnika u ovom procesu otvorile su novu šansu da se dođe do istine o agresiji i genocidu, koji je izvršila Srbija u BiH. Mi smo u posjedu velikog broja novih dokaza, kao što su dokumenti i videomaterijali o direktnom učešću Srbije u agresiji na BiH. U toku je priprema velikog broja optužnica protiv političara, oficira Generalštaba u Beogradu, komandanata i visokih oficira iz Užičkog korpusa, Gardijske brigade iz Beograda, 63. Padobranske brigade iz Niša i protiv jedinica Državne bezbjednosti Srbije, kao što su odred „Kajman“ i „Plavi“ – najavljuju žrtve genocida.

Najavljene tužbe i prezentirani dokazi o učešću Srbije u genocidu će, smatraju oni, natjerati Međunarodni sud pravde da opravda svoje postupke.

- Žrtve genocida se zahvaljuju advokatskom timu i članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću, koji su nam dali svu potrebnu podršku u našoj borbi za istinu. Vaše je pravo da odlučite na čiju ćete stranu stati, a o tome će pisati historija – stoji u zaključku saopćenja.