"Ja bih rekao da nas čeka još, postoji nastavak. Moramo vidjeti kako će se situacija razvijati, ali ne mogu podijeliti detalje bilo koje od opcija", poručio je u večerašnjem Pressingu David Scheffer, autor zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid.
Da li je Međunarodni sud pravde pomogao Srbiji?
"Ja ne bih pokušao opisati način donošenja odluke kao nešto političko. Vjerujem u integritet Međunarodnog suda pravde", kazao je Scheffer.
Dodao je da postoje dodatne opcije, ali da nije ovlašten da govori o njima.
"Imamo neke opcije, ali nisam ovlašten da govorim o njima. Kada budemo spremni da pokrenemo bilo koju od tih opcija, to ćemo i učiniti. Sada ne bih da prejudiciram, prerano je da govorim o čemu se radi. Imamo svoje pripremne radnje koje moramo obaviti za svaku od opcija. Ono što vam mogu reći sa sigurnošću jeste da bih bio ekstremno iznenađen kada bi ovo bio kraj priče. Ja bih rekao da nas čeka još, postoji nastavak. Moramo vidjeti kako će se situacija razvijati, ali ne mogu podijeliti detalje bilo koje od opcija".
"Osnova našeg predmeta je sveukupnost dokaza koji su objavljeni u decembru 2016., šest mjeseci nakon te prepiske sa registrarom suda", istakao je u večerašnjem Pressingu David Scheffer, član bh. tima pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu.
Scheffer je kazao da je upoznat sa pismom koje je stiglo u maju prošle godine.
"Da, zapravo to pismo je stiglo u maju 2016. godine. Ja sam bio svjestan te prepiske, ali to je bilo hipotetičko pitanje u tom trenutku. Nije bilo odluke niti saznanja da će se zahtjev za reviziju opšte podnijeti. Da, bili smo svjesni prepiske ali po našem mišljenju to nije bio odraz odluke sudija suda nego registrara koji je donio odluku u roku od 24 sata nakon što je primio pismo od gospodina Softića", kazao je David Scheffer.
Dodao je da nije smatrao da je to pravi trenutak kada se treba pokrenuti neki dalji postupak.
"Nismo smatrali da je to trenutak kada trebamo pokrenuti neki dalji postupak po tom pitanju jer tada nije bilo zahtjeva za reviziju niti smo znali da li će ikada postojati. Osnova našeg predmeta je sveukupnost dokaza koji su objavljeni u decembru 2016., šest mjeseci nakon te prepiske sa registrarom suda. To je bio trenutak kada smo se počeli kretati ka odluci o zahtjevu za reviziju. Znali smo da postoje ta pisma, ali kada dođe vrijeme mi ćemo predstaviti naše stajalište i da će sudije o tome odlučivati. Ako su sudije odlučile i o tome obavijestila predsjednika Suda, to će biti niz novih zanimljivih informacija".
"Zašto se čekalo 10 godina?"
"Zato što se to tiče same suštine, merituma zahtjeva za reviziju. Tiče se sveobuhvatnosti dokaza koja nije postojala u predmetu Simatović, čak ni u predmetu protiv Karadžića", smatra Scheffer.
Istakao je da sveobuhvatnost dokaza postoji tek sa završnim riječima na suđenju Ratku Mladiću.
"Sveobuhvatnost dokaza postoji sa završnim riječima generalu Mladiću jer je to predmet koji se tiče genocida jer preko njega Sud može utvrditi da je postojala visokopozicionirana osoba sa namjerom da počini genocid u BiH. To je postalo stvarnost tek u decembru, tako da gospodin Softić ne bi imao osnove da podnese zahtjev ranije. Bio bi nepotpun i slab zahtjev", kazao je Scheffer i dodao:
"Ovaj predmet se ne temelji na magičnom dokumentu koji je otkriven u nekom arhivu u kojem se dokazuje namjera Srbije da počini genocid. Ne radi se o tome, nego o totalnosti količine postupaka i dokaza sa Haškog tribunala od februara 2007. To je došlo do vrhunca u decembru 2016. godine", poručio je Scheffer u Pressingu.
Izetbegović se bori protiv poricanja genocida
"On je sigurno svjestan onoga što se desilo u toku predmeta i argumentacije", kazao je David Scheffer o ulozi Bakira Izetbegovića u postupku revizije presude pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu.
Na pitanje koja je uloga bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića u cijelom procesu, Scheffer je kazao:
"On je sigurno svjestan onoga što se desilo u toku predmeta i argumentacije. Ja sam često s njim obavljao konsultacije, zajedno sa gospodinom Softićem. On je svjestan toga i iskreno vjeruje u utvrđivanje istine o onome što se desilo u BiH 1992. godine. On je čovjek koji želi da se bori protiv poricanja genocida kod lidera bosanskih Srba kao što je gospodin Dodik. Mislim da je cijenio ovaj predmet i shvatao njegovu vrijednost, uključivao se u diskusije sa mnom i gospodinom Softićem", kazao je.
O ulozi Geoffreyja Nicea i Nevenke Tromp, David Scheffer smatra da je to "jedna zanimljiva epizoda iz američke perspektive".
"Meni je čitava epizoda sa gospodinom Niceom i gospođom Tromp jako zanimljiva iz američke perspektive. Pravnici nude svoje usluge klijentima, a klijenti odlučuju da li će prihvatiti te usluge. Činjenica da neki klijent odbije usluge advokata je nešto na šta ima klijent pravo. Ne može advokat onda tražiti odmazdu i optuživati tog potencijalnog klijenta. Odnos između zastupnika advokata i klijenta tako funkcioniše. Nema ništa neobično u tome, niti skandalozno.
Činjenica da je gospodin Nice ponudio sve te informacije je zanimljiva, ali ne znači da klijent nužno vjeruje da su to dokazi s kojima treba raditi. To je nešto o čemu klijent odlučuje, ne znači da ima nešto pgorešno u tome. Gospodin Nice može nastaviti da iznosi svoju argumentaciju do sutra što bi se reklo, ali u konačnici ovlašteni iz BiH odlučuje u kojem će smjeru to ići. Ništa neobično, niti čudno. Mislim da uvijek treba imati na umu, jer to može biti dio odluke klijenta".
Nisam naplatio svoje usluge
Da li je i koliko je naplatio svoje usluge?
"Ništa. Ja sam pokrio sve svoje troškove i stotine sati rada, nikada nisam naplatio. Ja sam profesor prava i imam tu slobodu da se posvetim tome i vjerovao sam da je ovo nešto za šta se vrijedi boriti. Pokrio sam sve svoje troškove".