Značajna šutnja HDZ-ovih ministara finansija u BiH o Agrokoru

Stariji ekonomisti se sjećaju krize u Agrokomercu kada je Beograd doštampavao mjenice i izmišljao dugove ovoj velikokladuškoj firmi i kada je Bosna i Hercegovina primitivno opljačkana i prevarena. U Bosni i Hercegovini imamo problematičnu situaciju, ali nemamo prave odgovore na krizu iz susjedne Hrvatske, u Agrokoru. Djelimično smo povezani, jer Agrokor ima svoje četiri firme u BiH. Sve vrijeme se govori prijetećim i naredbodavnim tonovima iz Hrvatske, a u isto vrijeme se bez ikakvih ozbiljnih činjenica i argumenata situacija pokušava pokazati bezazlenom.

Nakon posljednjeg sastanka Vlade Federacije i Agrokorovih šefova u BiH ispostavilo se da nema čak ni razloga za zabrinutost. Uspavanke su uobičajeno primjenjuju pred dolazak katastrofa. Najveća odgovornost je na premijeru Federacije Fadilu Novaliću. Ne treba previše mudrosti da se osjeti pritisak na Novalića, kojem se na društvenim mrežama već danima pripisuju lažne izjave.

On je na tapetu onih koji ne mogu uvezati takva podmetanja sa krizom u Agrokoru i Novalićevom presudnom ulogom u mogućem rješenju. U Federaciji se postepeno podiže napetost i projicira haos, pa se iz te predigre može svašta zaključiti. Zašto se oko Agrokora ne oglašavaju ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda ili Čovićeva federalna ministrica finansija Jelka Milićević?

Od njih ni traga ni glasa. Samo noć prije član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je rekao da postoji u vertikali potpuno jednonacionalno hrvatsko upravljanje ministarstvima finansija i na državnom i na federalnom nivou. Sa svih strana se napada Novalić dok istupa, dok mudro šute hrvatski ministri finansija u BiH.

Ima li u Novalićevoj Vladi opreza? Finansijske špekulacije su moguće u ovakvoj godinama građenoj, ekonomski i finansijski podređenoj poziciji Bosne i Hercegovine u odnosu prema Hrvatskoj. Pravo pitanje za Novalića i njegovu ministricu finansija Milićević, je da li su u stanju da Federaciju zaštitite od bilo kakvih finansijskih udara? Da li je Agrokor, zadužujući sebe, zadužio kreditno i svoje firme kćerke u BiH i da li su one davale bilo kakve garancije svojoj matičnoj firmi u Hrvatskoj? Kako će djelovati banke u BiH koje su neka vrsta filijala banaka u Hrvatskoj? Da li su i koliko su te bh. banke izložene kreditno prema Agrokoru? Koliko su zadužene četiri firme Agrokora u BiH: Sarajevski kiseljak, Ledo, Velpro i Konzum? Šta je bila njihova hipoteka?

Niko do sada nije pročitao tzv. Lex Agrokor. Šta je sadržaj tog zakona koji, kažu, na neki način štiti Hrvatsku od udara krize? Da li se taj zakon eventualno odnosi i na BiH, bez obzira što su ovdje registrirane Agrokorove firme u BiH kao posebna pravna lica? Da li bi u tom slučaju i BiH morala donijeti neku vrstu lex Agrokora za Federaciju i time se zaštititi od mogućih udara na finansijsku stabilnost ovog entiteta.

Do sada se nije oglašavala Poreska uprava Federacije, koja ima sve podatke o poslovanju i dubiozama Agrokorovih firmi u BiH, a javnosti je i dalje prepušteno da nagađa i sluti stvarnu veličinu problema. Koliko kasni plaćanje dobavljačima i koji je iznos u pitanju? Iz Agrokora su priznali da su godinama podizali kredite i jedva krpili kraj s krajem. Danas se priznaje da je bila problematična prezaduženost Agrokora još prije četiri godine. Po kojoj je onda ekonomskoj logici novim ruskim kreditima kupljen Merkator prije tri godine i zašto se ulazilo u taj rizik? Kakva je strategija širiti krizu na region? Šta onda može očekivati BiH od takvih hazardera? Ako smo dio te ružne igre, onda su sve opcije otvorene i moguće. Pitanje za Novalića može li Hrvatska iskoristiti i zloupotrijebiti paternalističku poziciju koju je godinama neopravdano i sumnjivo sticala u odnosu prema Bosni i Hercegovini? I može li on konačno dati riječ svojoj ministrici da nam i ona ponešto kaže o Agrokoru?