Tribunal u Hagu je prije četiri godine ispitao imovinu Slobodana Praljka, optuženog u sa grupom Jadrnaka Prlića. Tribunal je zaključio da je Praljak imao novca da sam sebi plati odbranu.
On je odbio dobrovoljno vratiti novac Tribunalu. Iz Suda su od R Hrvatske i Bosne i Hercegovine zatražili da im pošalju prijedlog kako da se vrati dug Slobodana Praljka Tribunalu od 2,8 miliona eura za angažovanje odbrane.
Još prije četiri godine Tribunal je zaključio da Praljak ima imovinu vrijednu oko 6 miliona eura i da je u mogućnosti da sam snosi troškove odbrane. Konačno, zvanično su se 22. marta obratili Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ministarstva pravde su trebala dostaviti odgovore do 5. aprila 2017. godine.
Hrvatska je odgovorila, premda se ne zna sadržaj njenog odgovora. Hrvatski mediji u BiH prenose izjave zvaničnika Tribunala koji tvrde da Ministarstvo pravde BiH nije na vrijeme odgovorilo na ovaj zahtjev iz Haga. Ministar pravde BiH je Josip Grubeša, inače Hrvat iz Prozora, u Bosni i Hercegovini.
Više od devedeset posto imovine Slobodana Praljka nalazi se u Hrvatskoj. Dakle, naplata putem blokade imovine dužnika moguća je gotovo prioritetno u Republici Hrvatskoj.
Kada je optužena Prlićeva grupa, među kojima je i Praljak, od vlasti u Zagrebu je zatraženo da se svi optuženi isporuče u Hag. Grupa je sa aerodroma Pleso ispraćena sa himnom Hrvatske u haški zatvor Ševeningen.
Jedino što Praljka potpuno veže za Bosnu i Hercegovinu su optužnice i prvostepena presuda za udruženi zločinački poduhvat. U okviru te presude se nalazi i dio koji se odnosi na potvrdu agresije Republike Hrvatske protiv Bosne i Hercegovine.