Piše: Muharem CERO
Prijedlog zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH u dijelu povećanja akcize na naftu, naftne derivate i lož ulje za 15 feniga, neočekivano je postao starterom izborne kampanje Općih izbora u BiH 2018. godine.
Podjele „za“ i „protiv“ prijedloga daju naslutiti stara i nova izborna partnerstva, blokovska preslagivanja, ali i frakcijske sukobe koji slute pojavu novih političkih subjekata u izbornoj 2018.
Očekivano politička arena tih događanja biva Predstavnički dom PS BiH, onaj teren koji se prepoznaje kao građanska volja bh. izbornog bića.
Prijedlog zakona je tek izvršenje Pismom namjere preuzetih obaveza BiH prema MMF-u još 2016. Bilo je i tada, ali i sada, moguće istovrsne ekonomske učinke postići na drugi način, bez straha od gotovo sasvim izvjesnih lančanih ekonomskih posljedica po ionako osiromašene građane BiH.
Vjerovatno BiH, njeni entiteti, kantoni, Distrikt Brčko, gradovi i opštine, u ukupnom unutarnjem saldu, ali i sa sporim ekonomskim razvojem, se već nalaze u opasnoj zoni prezaduženosti i nemogućnosti servisiranja tih dugova, bez novog zaduživanja i dalje osiromašenje građana.
To nije nepoznanica bh. vlastima, ali i međunarodnim bankarima i komercijalnim bankovnim mešetarima.
Mogući dužnički bh. bermudski scenarij opasno prijeti i daljem ugrožavanju monetarnog ali i ekonomskog bh. suvereniteta, te u sprezi sa već postojećim ustavno-političkim krizama ljulja i same temelje bh. državnosti.
Traganje za odgovorom ovakvim alarmantnim slutnjama nameće razmatranje mogućnosti aktiviranja ogromnog nenovčanog imovinskog blaga BiH.
Ostavinski postupak SFRJ (sukcesija) je tvrdim BiH obezbijedio dovoljno imovinskih mogućnosti, da bez obzira na ratno i privatizaciono-kriminalno pustošenje, može dobrim menadžerskim upravljanjem tim resursima, ne samo isfinansirati izgradnju infrastrukture Koridora Vc, energetike, ogromne socijale i drugo, nego učiniti bh. građane sretnim i dostojanstvenijim bićima.
Unatoč ovim mogućnostima ta bića su i dalje tek „prebogati nasljednici prosjaci“, a čemu su sevep njihove ohole, samožive vlastodržačke oligarhije, ogrizle u kriminalu, korupciji i vazalnom partitokratnom neznanju i nekompetenciji.
Znaju te ohole oligarhije da bh. imovina iz sukcesije SFRJ u BiH, kao i ona bh. imovina u novonastalim postjugoslovenskim državama vrijedi mnogo, mnogo više od očekivanih efekata zakona o akcizama. Ipak, daleko od očiju javnosti, a i samih bh. parlamentaraca, te oligarhije to blago krčme, otuđuju i sebi znanim putevima pretvaraju u Eldorado vlastitog bogaćenja ili bogaćenja interesnih skupina s kojima su dobro povezani.
U konačnici bh. imovina iz sukcesije i tzv. pasivni imovinski podbilansi BiH, entiteta FBiH i RS, kao i onih kantonalnih i gradskih mogu biti odgovorom na akciznu šarenu lažu i političko cirkusku igru što nas svakodnevno hrani iluzijom odgovornih politika u BiH.
Oni sa izvornim građanskim mandatom, poslanici PSBiH, ma kako kalkulirali sa izborima 2018. moraju znati dati svoj odgovor i ne pristati da bh. građani i dalje ostanu tek izmanipulirani luzeri i „prebogati nasljednici prosjaci“.