Članak

U Hrvatskoj veliki broj zaraženih od mišje groznice, isto bi se moglo desiti i u BiH

U Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu trenutno je hospitalizirano osmero pacijenata zaraženih mišjom groznicom, javio je Index.hr, prenosi NAP.

U Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu trenutno je hospitalizirano osmero pacijenata zaraženih mišjom groznicom, javio je Index.hr, prenosi NAP.

Najveći broj bolesnika zarazio se na području Medvednice, a manji broj na području Siska, Ivanić Grada, Samobora, Gornje i Donje Stubice.

Hrvatski mediji pišu da bi broj zaraženih osoba mogao biti i veći, nakon posjete Sljemenu tokom vikenda, ali to nije moguće znati odmah budući da inkubacija može trajati i do 40 dana. Iako, prvi simptomi se najčešće pojavljuju u roku od 10 do 14 dana.

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). Vezana je uz direktan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca.

Da je u Hrvatskoj opet nakon tri godine pauze zavladala epidemija mišje groznice, Indexu je potvrdila prof.dr.sc. Alemka Markotić, šefica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević. Posljednja epidemija zabilježena je 2014. godine kad se mišjom groznicom zarazilo više od 200 osoba.

Iste godine zabilježeni su slučajevi mišje groznice i u Bosni i Hercegovinu. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH koji su ustupljeni Patriji tokom avgusta 2014. devet ljudi je oboljelo od tzv. mišje groznice, što je znato više u odnosu na raniji period.

U zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti ove je godine već zabilježeno oko 40 zaraženih.

Simptomi mišje groznice su nagla pojava temperature (katkad i više od 40 stepeni), groznica, jaka glavobolja, bolovi u trbuhu i leđima, promjena boje mokraće, mučnina, povraćanje i proliv, zamućenje vida, otok kapaka i crvenilo očiju, osip…

Način zaražavanja ljudi može biti udisanjem (prašina onečišćena izlučevinama zaraženih šumskih životinja), ili unosom uzročnika u usta (onečišćene ruke, hrana, piće). Zaraza se ne prenosi među ljudima.

Od mišje groznice najčešće obolijevaju šumski radnici, lovci, poljoprivrednici i dr. koji dolaze u direktan ili indirektan dodir s malim divljim glodavcima.

Obzirom da je proljeće godišnje doba kada veliki broj građana odlazi u prirodu, ili uređuju bašte i na taj način dolaze u dodir za zemljom ili glodarima, stručnjaci savjetuju da se poveća stepen higijene, ne udisati prašinu, izbjegavati spavanje na otvorenoj livadi.

Kod pacijentu može doći i do zatajenja bubrega, piše NAP.

#Region