Nezakonitosti u Razvojnoj banci FBiH: Kako SDA kaže

Šta se događa sa Razvojnom bankom FBiH? Očigledno je da banka nema kreditnu aktivnost kakvu bi morala imati. Govori se kako na računu ima 130 miliona KM sredstava, a da je plasman kredita katastrofalno nizak. Nekada je poslovanje banke bilo dostupno javnosti, danas međutim, kao da se javnost svjesno zaobilazi.

U rukovodstvu banke sjede delegirani od vladajućih HDZ-a i SDA.

Naravno riječ je o nekim nelogičnostima već viđenim u ovoj državnoj banci. Tamo gdje bi moralo biti više zakonitosti i poštovanja procedura, sve se to krši bez puno brige.

U Upravi banke sjedi i članica SDA Senija Bubić, kao izvršna direktorica za podršku poslovanju. Ona je od Nadzornog odbora imenovana na tu funkciju u februaru ove godine. Iako je prema zakonu bila dužna da napusti stranačke funkcije, ona je još uvijek član Predsjendištva SDA, te još nekih stranačkih tijela, tvrdi se, i Glavnog odbora SDA. Naime, Bubić je viđena u kadru kamere kako izlazi sa sjednice Predsjedništva SDA. Od februara do danas ona nije podnijela dokaz da je dala ostavku na svoje stranačke funkcije. Još jednom je uočena u Konjicu, gdje je gostovala sa Aktivom žena SDA.

Neobično je da je Vlada FBiH dala prethodnu saglasnost za njeno imenovanje na direktorsku funkciju u Razvojnoj banci. Svi ministri u SDA su tada znali da je ona članica ključnih organizacija u stranci, ali nisu reagirali.

Zakon o Razvojnoj banci Federacije BiH, član 18. stav 3 kaže da članovi Uprave banke ne mogu obavljati niti jednu funkciju u stranci. To znači da je u tom slučaju imenovanje Senije Bubić bilo nezakonito.                

U Nadzornom odboru banke SDA ima svoja tri člana. Riječ je o Amiru Avdiću, Semiru Fejziću i Asimu Omaniću. 

Izgleda nevjerovatno da je Fejzić član Nadzornog odbra Razvojne banke i u isto vrijeme rukovodilac poslovnice Razvojne banke u Tuzli.  To je jednostavno nemoguće po zakonu i Fejzić je odavno u kažnjivom sukobu interesa. Tačnije prema zakonu, da bi neko mogao biti član Nadzornog odbora, ukoliko je prije bio zaposlenik banke, mora proći najmanje tri godine. I eto, konačno, nemamo tri godine pauze, ali imamo direktnog člana Nadzornog odbora i šefa poslovnice.

Ovo je izvrgavanje ruglu zakona ove države, kojih se članovi SDA izgleda i ne moraju pridržavati. Jer zakon važi za svu bošnjačku nacionalnu sirotinju, ali ne i za članove najjače bošnjačke stranke. Direktno odgovorna osoba za provođenje zakonitosti je direktor Razvojne banke Salko Selman, inače član SDA.

Treći bošnjački član Nadzornog odbora RB-a je Asim Omanić. On je bio direktor Investicijske banke FBiH do 2006. godine. U njegovo vrijeme banka je plasirala sredstva nekim tada uglednim privatnim firmama poput „Jate“, vlasnika Hamzalije Ibrića. Nakon odlaska sa funkcije direktora Investicijske banke, koju će bez promjene ikakve suštine, preimenovati u Razvojnu banku, Omanić će se tri godine kasnije zaposliti u „Jatu“, dakle firmu kojoj je svojevremeno odobravao kredite.

Sada je ta ista firma, tvrdi se, opet aktuelan klijent Razvojne banke, dok se u isto vrijeme Omanić, kao član Nadzornog odbora, može vidjeti kako boravi u prostorijama „Jate“ u zgradi Lorisa.

Ništa se, nažalost, u poslovanju banke ne mijenja. Kao što je već rečeno, ko god dođe u Razvojnu banku od državne napravi poluprivatnu bankarsku prćiju.    

Izvor Patrije u Razvojoj banci kaže da nikada takvu vrstu birokratije i tehnokratije nije vidio u jednoj državnoj instituciji kao danas. Pravilo je: „Kako Salko Selman kaže i nikako drugačije“. U isto vrijeme oko banke obilaze finansijske policije i kontrole, premda se otvoreno govori kako je banka odavno utonula u teške dubioze. Mnogi krediti koji su dati prije desetak godina nikada nisu vraćeni, mnoge firme su bankrotirale, a da procesi naplate nikad nisu obavljeni.

Razvojna banka je i dalje u mraku vješto skrivanog poslovanja od kadrova SDA, koji jedni od drugih nasljeđuju direktorske funkcije i pokrivaju mračne tajne. Izvor Patrije kaže da bi manje posljedice bile u otvaranju Pandorine kutije, nego li otvaranje računa Razvojne banke, među kojima su i neki, tvrde zli jezici na Kajmanskim otocima.

Nedavno se Vlada FBiH zadužila od Svjetske banke za 56 miliona eura. Taj dug je namijenjen za veću kontrolu, bolju regulaciju i superviziju u poslovanju banaka. To se posebno odnosi na dvije entitetske razvojne banke. Kako je moguće da Vlada Federacije diže kredit kako bi regulirala stanje, između ostalog, i u Razvojnoj banci Federacije BiH? I taj kredit će, po svemu, biti vraćen iz budžeta koji pune građani. Apsurdi se množe, čim krene priča o Razvojoj banci.