Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću novo dokazivanje uloge Srbije u ratu protiv BiH

Pred Haškim tribunalom 13. juna počet će ponovno suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću Frenkiju, saopćilo je Raspravno vijeće. Bivši šef Službe državne bezbjednosti Srbije Stanišić i njegov pomoćnik Simatović optuženi su za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima tokom agresije na Hrvatskoj i BiH.

Pretresno vijeće holandskog sudije Alfonsa Orija (Alphons Orie) je bivše šefove Državne bezbjednosti Srbije, za koje je tužilaštvo tražilo doživotni zatvor, 30. maja 2013. većinom glasova oslobodilo krivice. Po obrazloženju u presudi, njihovi postupci nisu bili "konkretno usmjereni na činjenje zločina". Međutim, Apleciono vijeće je usvojilo 15. decembra 2015. ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.

- Da, Stanišić i Simatović su jedinice, kao što su "Crvene beretke", "Škorpioni", "Arkanovci" i "Martićeva milicija", osnivali, obučavali i naoružavali, ali ih nisu "konkretno usmjeravali" na ubistva, zlostavljanja i progone Bošnjaka i Hrvata - rekao je predsjedavajući sudija Ori prije četiri godine. S njim se složila druga članica vijeća, sutkinja Elizabet Gvanca (Elizabeth Gwaunza) iz Zimbabvea, ali ne i treća – francuska sutkinja Mišel Pikar (Michele Picard). Ona je bila protiv oslobađajuće presude. 
Po njenoj ocjeni, Stanišić i Simatović su imali presudnu ulogu u etničkom čišćenju područja i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini jer su osnivali, naoružavali i imali pod kontrolom paravojne i policijske jedinice koje su vršile operacije etničkog čišćenja. Obojica su znali za zločine i zlostavljanja koje čine te jedinice i nisu ih ni povlačili ni rapuštali.

Za žrtve je važno da Stanišić i Simatović budu optuženi za "udruženi zločinački poduhvat”. To bi na koncu dodatno razotkrilo ulogu Srbije tokom agresije na BiH. Srbija je pred Međunarodnim sudom 2007. kaženjena jer nije spriječila genocide u BiH, ali bi u slučaju da Sud njene bivše šefove državne bezbijednosti osudi za udruženi zločinački podhvat Srbiju dovelo u skroz drugačiji položaj u odnosu na rat protiv Bosne i Hercegovne, piše NAP.