Istraživanje pokazalo: Opći je utisak da izbori u BiH nisu pošteni

U nedavno provedenoj anketi „Mediji i građani na izborima“, dvije trećine ispitanika ne vjeruje da su izbori u našoj zemlji slobodni i pošteni iako njih 86 posto nikada nije učestvovalo niti bilo svjedokom izborne nepravilnosti. Ovo ne mora značiti da izborne nepravilnosti ne postoje, već da ih građani nužno ne znaju prepoznati i da je potrebno raditi na edukaciji građana. Ipak, među onima koji nepravilnosti prepoznaju i prijavljuju je najviše visoko obrazovanih i ljudi sa visokim porodičnim primanjima. Također, izbornu krađu prijavilo bi dvije trećine ispitanika, od čega bi to četvrtina uradila anonimno, prenosi agencija Patria.

Ovo je tek dio rezultata ispitivanja javnog mijenja prezentiranih danas na press konferenciji u Sarajevu pod nazivom ,,Mediji i građani na izborima” koje je za Koaliciju ,,Pod lupom“ uradio BORAM i Udruženje BH novinari u saradnji sa agencijom Ipsos. Projekat podržava Evropska unija.

Istraživanje je provedeno  na uzorku od 1.006 ispitanika starosti 18 i više godina u cijeloj Bosni i Hercegovini CATI metodom prikupljanja podataka, uz učešće 52 procenta žena i 48 posto muškaraca različitih nivoa obrazovanja.

Kada je u pitanju generalna (ne)zainteresiranost za politiku, vrlo visok procenat ispitanika (oko 53 %) je odgovorio kako su „apsolutno nezainteresirani“ za politiku. Ovaj odgovor su najčešće davali  anketirani  slabijeg  materijalnog stanja i nižeg obrazovnog nivoa.

Od 1006 ispitanika, 21 posto nisu glasali na prethodnim lokalnim izborima (2016. godine). Među glasačima (njih 79 %) značajno je niži udio najmlađe populacije (od 18 do 29 godina).

Jedno od anketnih pitanja odnosilo se na izbor političkih opcija za koje gradjani glasaju. Čak 17 procenata anketiranih uvijek glasa za istu političku partiju ili kandidata, a ovakva glasačka motivacija najprisutnija je kod ljudi sa najnižim primanjima i obrazovnim nivoom. Samo jedna petina ispitanika odluku o tome za koga će glasati donosi na, uvjetno rečeno, ličnom poznanstvu, odnosno na osnovu rezultata koje je određeni kandidat ostvario na prethodnim izborima.

Šta su određeni kandidati radili u prethodnim mandatima, vrlo je važno pripadnicima mlađe populacije, a nije zanemariva ni biografija kandidata. Određeni broj ispitanika vodi se programima političkih partija, odnosno manje im je bitan sam kandidat.

Protiv  prodaje glasova za novac ili neku drugu vrstu nagrade/usluge je 90 procenata ispitanih građana Bosne i Hercegovine.

Na televiziju, kao izvor informacija na osnovu kojeg donose odluku o (ne)povjerenju određenoj političkoj partiji, najviše se oslanjaju osobe starosne skupine od 50 godina na više. Mlađa populacija, sa većim primanjima i višim stepenom obrazovanjem, pored televizije, u predizbornom periodu se  oslanja i na internet kao izvor informacija.

Sučeljavanja/ dijaloške emisije ono su što plijeni pažnju visoko obrazovanih ispitanika srednje životne dobi, dok mladi ljudi preferiraju i vode se stavovima političkih analitičara i informacijama koje se plasiraju kao rezultat saopćenja ili press konferencija.

Koalicija „Pod lupom“ i Centralna izborna komisija su institucije kojima građani najviše vjeruju kada je u pitanju regularnost izbora. Zabrinjava činjenica da petina građana ne vjeruje nikome.

Mlađi muškarci srednjeg obrazovanja smatraju kako bi se veća transparentnost izbornog procesa i smanjenje eventualnih manipulacija glasovima mogli osigurati  skeniranjem glasačkih listića ili providnim glasačkim kutijama. Žene, pak, smatraju da je najsvrsishodniji potez koji će osigurati veću transparentnost na izborima pojačana finansijska kontrola političkih partija.