Bitka na Proskoku kod Sarajeva treba biti pouka da zlo nikada ne može pobijediti ma koliko je veliko

Prema posljednjim dostupnim podacima oko 12.500 pripadnika Vojske Republike Srpske na čelu sa haškim optuženikom Ratkom Mladićem, 10. jula 1993. godine krenulo je preko Bjelašnice i Igmana da zatvori obruč oko Sarajeva, čime bi glavni grad Bosne i Hercegovine bio stavljen u potpuno okruženje agresora.

Armija Republike Bosne i Hercegovine, koja se trebala suprotstaviti Mladiću brojala je tek oko 2.000 vojnika, daleko slabije naoružanih.

Koridor preko ove planine bio je jedini izlaz i ulaz u Sarajevo. Blokiranjem koridora Sarajevo bi postala enklava, u koju više ne bi moglo dolaziti naoružanje, hrana i lijekovi.

Kotu Proskok, u blizini sela Dejčići branila je 182. Viteška fočanska brigada. Operacija Vojske RS trajala je do 31. jula. Govorilo se da je u žestokim borbama tada poginulo 46 pripadnika Armije RBiH, a ranjeno oko 200. Najnoviji podaci govore o blizu 100 poginulih pripadnika Armije i oko 500 ranjenih.

Pripadnici ove brigade Armije R BiH počeli su se povlačiti nakon 20 dana, jer zbog velikog broja poginulih i ranjenih nisu više mogli ostati na toj lokaciji. Nakon povlačenja, Proskok je zauzela Vojska RS. Koridor koji je Sarajevo povezivao sa slobodnom teritorijom oko godinu i po bio je širok svega dva do tri kilometra, ali ga srpski vojnici nisu uspjeli u potpunosti blokirati.

Udruženje Prva bošnjačka brigada i Udruženje 182. viteška lahka brigada 15. jula obilježit će 24. godišnjicu ove bitke. Predsjednici udruženja Osman Dedić i Fahrudin Nikšić govore za Patriju da najveći broj Sarajlija uopće nije svjestan šta je ova bitka značila za njih. „A značila je život u gradu“.

- Prema svim vojnim doktrinama ovo je bilo nemoguće braniti. Na jednog pripadnika Armije RBiH išlo je deset srpskih vojnika, plus teško i lahko naoružanje koje su oni imali a mi nismo – kaže Dedić.

- U drugom tenku koji je jurišao na Armiju RBiH lično je sjedio Ratko Mladić i komandovao operacijom – govori Dedić.

Fahrudin Nikšić objašnjava da će ove godine na Proskoku biti postavljen i autentični tenk srpske vojske, kojeg je Armija uništila i zarobila u tim borbama. Ceremoniji će prisustvovati i vojnik Osman Đuderija koji je uništio tenk.

I Dedić i Nikšić govore da im je izuzetno važno da se obilježavanje bitke na Proskoku počne obilježavati svake godine, uz najveću medijsku pažnju. Ne zbog toga, kažu, kako bi se pobudile stare rane, ili kako bi se podizale međunacionalne tenzije.

- Želimo pokazati kako je jedno veliko zlo poraženo od malih hrabrih ljudi, koji osim ljubavi prema državi nisu imali ništa drugo. Iz ovoga trebaju pouku izvući svi narodi koji žive u BiH – kaže Dedić.

Pod kontrolu Armije R BiH Proskok je vraćen u decembru 1994. godine.