Gradonačelnik Hamiltona proglasio 11. juli Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

Povodom 22. godišnjice genocida u „zaštićenoj zoni UN-a“ Srebrenica, gradonačelnik grada Hamiltona, Fred Eisenberger na prijedlog članice Skupštine grada Marie Pearson proglasio je 11. juli Danom sjećanja na žrtve genocida nad Bošnjacima Srebrenice. Na elektronskom panou ispred zgrade Skupštine je napisano:

“11 juli Dan sjećanja na Srebrenički genocid u Hamiltonu.
Odajemo počast žrtvama genocida u Srebrenici.

Nije moguće naći prave riječi utjehe za žrtve genocida u Srebrenici, ali je moguće iskazati poštovanje prema žrtvama. Hamilton je pokazao svijetu da stoje uz žrtve genocida, da osuđuje i svako poricanje ovog genocida.
Žrtve imaju povijesnu dužnost pamćenja i podsjećanja na genocid, koji je nad njima počinjen. Idejni tvorci i izvršioci genocida imaju povijesnu dužnost da osude svoj genocid. Genocid u Srebrenici je zločin protiv Bošnjaka i protiv Bosne i Hercegovine, jer je imao namjenu da demonstrira planiranu sudbinu Bošnjaka i Bosne i Hercegovine. Genocid u Srebrenici predstavlja zaokruživanje procesa zločina nad Bosnom i Hercegovinom i njezinim građanima – dovršenje projekta „čiste“ srpske teritorije u Bosni i Hercegovini. Srebrenica se pojavljuje kao mjesto stravičnog zločina genocida i simbol stradanja drugih gradova u Bosni i Hercegovini. U Srebrenici se zaokružuje i dovršava barbarski pohod ekspanzionističkog režima koji je ognjem i mačem pravio "Veliku Srbiju". Zato je Srebrenica je čvorno mjesto mape i mreže zločina genocida  nad Bošnjacima.

Kultura pamćenja je Bosni i Hercegovini danas potrebna više nego ikada prije. Posebno je važno pitanje memorijalizacije genocida u Srebrenici. Srebrenica je vlasništvo Bosne i Hercegovine. Zato genocid u Srebrenici mora postati dio zajedničkoge bosanskohercegovačke kulture sjećanja uz povlačenje politike iz srebreničke kulture sjećanja. Institut za istraživanje genocida Kanada već radi na tome. Genocid se nužno treba proučavati i naučno istraživati iz naučnih i društvenih razloga. Obrazovanje i vaspitanje u procesu učenja su bitne komponente socijalizacije, u kojoj se usvajaju određena znanja, vrijednosti, norme, običaji i kultura u funkciji sjećanja i trajnog pamćenja. To je trajna obaveza sadašnjih generacija prema svim žrtvama holokausta i genocida, uključujući i genocid u Srebrenici.

I ako istina i pravda još uvijek nisu zadovoljene žrtve genocida nisu zaboravljene u Kanadi. Kanadska vlada u kontinuitetu na poseban način ispoljava senzibilitet i pijetet prema žrtvama genocida u Bosni i Hercegovini, a posebno u Srebrenici. To potvrđuje dvije rezolucije Kanadskog parlamenta o genocidu u Srebrenici, izložbena postavka o genocidu u Srebrenici u Kanadskom muzeju za ljudska prava, jednoj od najuglednijih svjetskih muzejskih ustanova, izučavanje genocida u Bosni i Hercegovini u kanadskim školama, otkrivanje spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u Windsoru, prvom takvom komemorativnom spomen obilježju u Sjevernoj Americi, podjeli Cvijeta Srebrenice, simbola genocida, svim članovima Kanadskog parlamenta i proglašenje 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici u gradovima Hamilton i Windsor.

Aktivnim odnosom prema kulturi sjećanja grad Hamilton i država Kanada  daju ogroman doprinos podizanju   svijesti šire javnosti o genocida u Srebrenici. Ova godišnjica je prilika da podignemo još više svijest šire kanadske javnosti o tragediji i patnji žrtava genocida, te da se sjetimo svih onih koji danas više nisu s nama uslijed genocida. Genocid u Srebrenici nije samo pitanje Bosne i Hercegovine, nego i cijelog svijeta. To je globalno pitanje.

Naučno istraživati genocid i druge oblike zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava ne podrazumijeva i ne zahtijeva samo poznavanje nauke o genocidu i naučne metodologije istraživanja genocida, već je to i pitanje hrabrosti, principijelnosti, ljudskog dostojanstva i dosljednosti u otkrivanju ljudske, društvene i naučne istine i njene odgovarajuće prezentacije naučnoj i društvenoj javnosti, kojom se utiče na individualnu i društvenu svijest u razvijanju pozitivnog sistema društvenih vrijednosti a etiketiranju zla i razvijanju pretpostavki njegovog društvenog, pravnog i moralnog sankcioniranja. U tom procesu evidentiranja doživljenog (neposredno i posredno) pamćenjem, poređenjem i vrednovanjem nužno je, pored ostalog, afirmisati i razvijati pozitivno i dobro u borbi protiv najvećeg društvenog zla, kakav je zločin genocida.

Institut za istraživanje genocida Kanada se zahvaljuje gradovima Hamilton i Windsor, te državi Kanadi na kontinuiranoj podršci u borbi za istinu o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini i pravdi za žrtve tog zločina.Obaveza svih nas jeste da otkrijemo i utvrdimo ljudsku, društvenu i naučnu istinu o genocidu kao bitan uslov za ostvarivanje pravde i prava, bez kojih nije moguće postići pomirenje i graditi zajedničku budućnost u Bosni i Hercegovini.