Goran Kovačević: Svi zahtjevi boraca su legitimni, revizija će pokazati koliko je država oštećena

Doc.dr. Goran Kovačević sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu bio je jedan od inicijatora za sazivanje vanredne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zbog stanja boraca pred Vladom Federacije. Uz potpise 20 federalnih zastupnika SDP BiH i DF-a inicijativa je zvanično predata. Kovačević je naveo i načine kako pomoći borcima da ostvare osnovna ljudska prava.  

Patria: Zahtijevali ste uspostavu, ažuriranje i transparentnost jedinstvenog registra boraca i drugih kategorija unutar te populacije, od demobilisanih, porodica poginulih, invalida, pa i logoraša. Zašto se takav posao nije već uradio? Šta je eventualni razlog a šta posljedica tog nedjelovanja?

Kovačević: Nije smisao moga angažiranja da budem ključni čovjek. Ključni su borci koji mjesec dana ne posustaju u namjeri da dokažu da nisu otpadnici ovog društva već njegove najbolje kćeri i sinovi. Ključni su građani koji daju podršku. Ključnih je, dvadeset zastupnika koji su potpisali ovu inicijativu i uputili je u proceduru. Ključni su mediji koji su izvještavali neutralno o protestu demobiliziranih boraca. Mnogo je važnije da se pokazalo da postoji kritična masa za promjene, da postoje, ipak ljudi, koji se nisu odrodili od naroda, sve je ovo važnije od toga ko je ključni čovjek.

Patria: Tražili ste i transparentnu reviziju i informacije za javnost o potrošnji sredstava boračkih kategorija na svim nivoima, od Federacije, kantona, pa do gradova i općina. Jesu li vam dostupne neke činjenice o nenamjenskoj potrošnji sredstava iz fondova boračke populacije ili je transparentnost neophodna za početak rješavanja problema.

Kovačević: Ja samo nisam mogao dopustiti da, na pravdi Boga, i pred očima javnosti nekoliko kriminalaca omalovažava one koji su sebe ugradili u temelje ove države.  Zahtjevi koje su borci iznijeli pred javnost su legitimni, niti jedan argument se ne može naći protiv, a opet su ih nalazili. Govoriti o jedinstvenom registru je govoriti o pravdi, upravo onome što fali ovoj državi, govoriti o povjerenju u državu i njene institucije. Kada je Međunarodni krivični sud u Hagu tražio spisak boraca, nije bilo 570 hiljada imena na tom spisku. Sve nas, koji smo se uključili u ovu priču, zanima kako smo došli do broja 570 hiljada, koliko nas je to koštalo i ko je sve pridonio ovom značajnom povećanju? Zanima nas ko je odgovoran za milijarde konvertibilnih maraka koje su potrošene a da pri tome ništa nismo postigli, štaviše još veći problem napravili?

Potrebna je revizija utroška sredstava namijenjenih boračkoj populaciji. Revizija je osnova da se utvrdi da li se radi o kriminalu i, ako je kriminal, koliko je oštećena država i građani koji su to sve uredno financirali. Na kraju, zašto postoji sud i tužilaštva? Postoje da  spriječe kriminal, procesuiraju kriminalce i kompenziraju oštećene.

Patria: Tražili ste zdravstveno osiguranje i zbrinjavanje socijalno ugroženih kategorija boraca. Jesu li prema sadašnjem zakonu dovoljno zbrinuti i osigurani?  

Kovačević: Svako društvo odaje počasti svojim zaslužnim članovima, samo kod nas su zaslužni oni koji nisu ništa zaslužili. Upravo ti i takvi govore o borbi i tuđe zasluge prisvajaju. Puno naprednija i civiliziranija društva su uspostavila institucije koje vode brigu o boračkoj populaciji. Nije nepoznato kakve traume ostavlja rat na borce, od fizičkih do psihičkih. Ne treba posebna pamet da se zaključi koliko su ovi ljudi izgubili mogućnosti i prilika koje bi se pred njima sigurno pojavile da nije bilo rata. U javnosti se spominje broj 7.500 boraca koji su sami sebi okončali život, jer se nisu mogli nositi sa težinom traume kojoj su bili izloženi, i mi se opet pitamo šta hoće ovi pred zgradom Vlade?

Patria: Govorite o obrazovanju, edukaciji i zapošljavanju boraca. Imate li konkretne podatke, recimo, koliko je nezaposlenih boraca na biroima? Ako je suditi prema onome što se golim okom svakodnevno vidi, među nezaposlenim je najviše boraca. 

Kovačević: Kad je trebalo braniti državu borci su bili formalna i legitimna odbrambena sila. Poslije rata rješavanje njihovog statusa je prepušteno u ruke udruženja građana koja samo u imenu imaju naziv „Boračko“, a u stvarnosti to je dobro osmišljen i uhodan mehanizam pljačkanja. Ono što je ostalo od formalnosti svelo se na izdavanje potvrda i otvaranje radnih mjesta stranačkim kadrovima. Kada je u pitanju veliki broj korisnika nekog prava postoji potreba sistematskog rješavanja načina korištenja tog istog prava.

U slučaju boraca, vidljivo je da su to većinom bili mladi ljudi, koji su u vremenu rata trebali biti u školskim klupama ali, na njihovu nesreću, su bili u rovovima. Država treba uvažiti specifičnost uvjeta u kojima su ovi ljudi bili i na osnovu toga kreirati programe edukacije kako bi im se pomoglo da se što lakše prilagode poslijeratnim uvjetima života. Naravno to nije urađeno, ostavljeni su na milost i nemilost surovim prilikama. Neki su uspjeli da se priberu i krenu dalje, ogromna većina nije. Da li ih to čini manje vrijednim ljudima, ili to govori nešto o nama koji smo ih zaboravili i sa prijezirom gledali, jer neki tresu rukom, neki nogom, neki glavom, neki se opijaju, neki drogiraju, neki su nepismeni  i mnogo toga?

Patria: Prema Vašem mišljenju šta Vlada i resorno ministarstvo trebaju uraditi hitno u vezi sa ovom situacijom koja traje već mjesec dana?

Kovačević: Po mom mišljenju nema ništa sporno da se pripadajuća prava daju ljudima kojima i pripadaju, a da se oduzmu onima kojima ne pripadaju. Čitava država i građani imaju priliku da vide ko će biti izabrani predstavnici zakonodavne vlasti koji će podržati pravdu a ko su oni  koji su za pljačku.

Ako ne budemo imali jednoglasno usvojene zaključke kojima se naređuje Vladi da inicijativu sprovede u djelo, onda imamo veliki problem. Imenom i prezimenom će se znati koji zastupnik je bio za pravdu a koji za kriminal.

Ja ih već sad znam dvadeset koji su za pravdu.