Dodik djeluje nezakonito i neustavno: Stalne prijetnje i negiranje države BiH

Piše: Sead Omeragić

Dodikovo negiranje genocida, održavanje referenduma i pozivi na nove, stalni udari na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, ovih dana su kulminirali zastrašivanjem povratnika.

Sedmog jula u Bratuncu je rekao: „Poznati su projekti raznih fondacija, prije svega islamskih, koje su tražili i usmjeravali svoje pare kako bi se ovdje uz Drinu vratili nakon otadžbinskog rata muslimani i da bi ponovo okupirali Drinu na taj način.“

Bio je ovo vrhunac njegovih verbalnih ispada u kojima se nekontrolisano vrijeđaju živi i mrtvi. 

Nakon žestoke reakcije visokog predstavnika Valentina Incka, Dodik je pokušao odbranu novim brutalnim optužbama austrijskog diplomate. Svojevremeno je Incka nazivao klovnom, a međunarodnu zajednicu cirkusom.  Kasniji pokušaji opravdanja da su njegove riječi izvučene iz konteksta, bili su neprihvatljivi. Osuda je bila opšta i jednoglasna.

Tužilaštvo je direktno odgovorno, jer se ne radi ništa da bi se zaštitile žrtve. Oni su morali reagirati po službenoj dužnosti i voditi postupak. Konačno, prijavu je protiv Dodika podnio član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, optužujući ga za prijetnje povratnicima.  

U članu 146. Krivičnog zakona BiH stoji: “Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan način, u većem razmjeru ili sa širim posljedicama, spriječi izbjeglice ili raseljena lica da se vrate u svoj dom ili da koriste svoju imovinu koje su bili lišeni u toku neprijateljstava od 1991. godine, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset gdina”. U isto vrijeme i po članu 145a jasno je da ovom izjavom Dodik izaziva i raspiruje nacionalnu mržnju, razdor i netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalim koji žive u BiH. U stavu 2 ovog člana stoji: “Ko krivično djelo iz stava (1) ovog člana počini zloupotrebom svog položaja ili ovlaštenja kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.”

Svoje opasne riječi Dodik je izgovorio četiri dana prije komemoracije i dženaze 71 žrtve genocida u Srebrenici.

Dodik je uvijek imao problem sa kršenjem Ustava i zakona Bosne i Hercegovine. Riječ o krivičnim djelima protiv integriteta Bosne i Hercegovine. Najmanje jednom mjesečno svojim je izjavama nastojao da negira državu BiH i ugrozi njenu teritorijalnu cjelovitost.    

Prema Krivičnom zakonu, u članu 157, u poglavlju “ugrožavanje teritorijalne cjeline” stoji: “Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile pokuša da otcijepi dio teritorije Bosne i Hercegovine ili da dio njene teritorije pripoji drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

Dodik je lider entiteta i iza sebe ima oružanu silu i ozbiljne količine vlasti. Način na koji je konstantno udarao na teritorijalnu cjelovitost BiH govori o njegovom razarajućem djelovanju protiv ove države.    

Evo nekoliko primjera od nekoliko stotina. Naime, Dodikov svaki istup bio je kršenje zakona ove države. Februar 2015. : “Prije će se Republika Srpska odvojiti od Bosne i Hercegovine nego što će Bosna i Hercegovina ući u Europsku uniju“.

Mart 2015: Ponovio je tvrdnje da je "BiH potpuno neuspješna zemlja i da RS ima svoje pravo na afirmaciju prava na samoopredjeljenje, koje treba razvijati što više“.

U augustu 2016. tokom  govora na svečanosti u povodu 20. godišnjice osnivanja njegovog SNSD-a, nazvao je BiH "surogatom koji nije uspio postati država". Državom je proglasio entitet na čijem je čelu. Tužilaštvo je šutilo.

Prema njegovim riječima, BiH nije uspjela da bude država, jer "sve što se ovdje gradilo bilo je na bazi nasilja".

"Tražim od svih da se Republika Srpska slavi kao država", kazao je Dodik na svečanosti gdje se u nazočnosti ruskog i kineskog ambasadora u BiH intonirala himna Srbije, te himna Republike Srpske.

Pozivajući svoje pristaše na otpor tijelima državne vlasti BiH, Dodik ih je potaknuo da u tome budu "beskompromisni". Čak ni nakon ovakvih otvorenih i radikalnih poziva Tužilaštvo je šutilo.

Januar 2017. za beogradski Kurir: „Doživjet ću ujedinjenje Srbije i Republike Srpske“. 

U maju 2017. Dodik je ponovo najavio nestanak Bosne i Hercegovine i otcjepljenje njegova entiteta, ustvrdivši kako će se „referendum o tome u RS-u dogoditi prije ili kasnije“. Tužilaštvo nije šutilo. Protiv četiri osobe, predsjednika i članova Republičke komisije RS za sprovođenje referenduma Siniše Karana, Dragoljuba Reljića, Gorana Zmijanjca i Milana Petkovića, podignute su optužnice. Glavni bos je opet preskočen. 

Po ko zna koji put ozvaničio je podršku zločinačkom velikosrpskom projektu, kada je 4. juna 2017. godine izjavio:„Drina nam nikad nije bila granica“.

Četvrti juli 2017., Dodik izjavljuje: “Doći će dan kada će se sve to srušiti kao kula od karata.“

Svakog mjeseca Dodik je pravio bar po dva ispada u kojima se ugrožava BiH i njen ustavni poredak i teritorijalni integritet dovodi u pitanje. I redovno je Tužilaštvo prelazilo preko njegovih otvorenih prijetnji. Tek sa ovim posljednjom, nacističkom i rasističkim prijetnjom povratnicima, popadale su sve maske. Ali, Tužilaštvo to opet nije čulo.