Zaevova „Istina za Bosnu i Hercegovinu“

Piše: doc. dr. Zijad Bećirović, Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), Ljubljana

Dolazak Zorana Zaeva, premijera Republike Makedonije sa visokom državnom delegacijom u zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini, za poznavaoce novog pristupa međunarodne politike u BiH i regionu, predstavlja prvorazredni politički događaj. Nije ni malo slučajno što premijer Zaev dolazi prvo u posjetu BiH od svih država regiona. Nedavno je javnost imala priliku saznati samo dio najava novog koncepta i pristupa, koji prije svega dolazi iz Njemačke, a odnosi se na koncept građanske države u kojima je fokus na građaninu ili državljaninu, a ne na etničkoj, vjerskoj ili kakvoj drugoj pripadnosti. Upravo su tako uređene sve evropske države, za razliku od etničkih rezervata u Bosni i Hercegovini i najave formiranja novog rezervata za Hrvate u BiH, koji bi imao svog doživotnog poglavicu.

Makedonija na čelu sa Zaevom već nekoliko godina vodi herojsku borbu protiv kriminala, korupcije, nacionalizma, šovinizma i fašizma. „Ujedinjeni u različitosti“ i „Istina za Makedoniju“ bio je jedan od njihovih slogana sa kojim su mobilizirali mase u suprotstavljanju jednom od najokorjelijih režima u Evropi.

Makedonski program reformi nazvan “3–6–9“ je prvi korak za ozbiljno probijanje Makedonije prema članstvu u evro-atlantskim integracijama poslije desetogodišnjeg zastoja. Plan reformi predviđa šta treba da bude urađeno u naredna tri, šest i devet mjeseci da bi Makedonija krenula naprijed i poboljšala kvalitet života njenih građana. U narednom periodu planirana je ekonomska rast između 5 -7 %.

U prva tri mjeseca treba da se zaokruže prve reforme, odnosno da dođe do održavanja lokalnih izbora (15.oktobra 2017) i da se pripremi odgovarajuća argumentacija da Evropska komisija odustane od uslovljavanja preporuke za početak pristupnih pregovora.

U roku šest mjeseci trebalo bi da bude zaokružen reformski krug, odnosno da Vijeću EU Republika Makedonija u decembru 2017 pokaže „ozbiljan rezultat“ u više oblasti koje će „učvrstiti percepciju“ da je ona ozbiljan kandidat za prijem u EU.

Prema planu „3-6-9“, za devet mjeseci bi se primijenio „treći krug reformi“, da bi do slijedećeg Izvještaja Evropske komisije o Makedoniji države članice EU mogle da se usmjere na diskusiju o utvrđivanju datuma za početak pristupnih pregovora sa Makedonijom.

I kada sagledamo dvije izuzetno prijateljske zemlje vidimo mnogobrojne sličnosti ali i poteškoće sa kojima se suočavaju obje države. Sve što je nabrojano za Makedoniju doslovno važi i za Bosnu i Hercegovinu.

Dolazak Milorada Dodika na vlast je bio približno u isto vrijeme kao i dolazak Nikole Gruevskog na vlast u Makedoniji.  Rezultati njihove vladavine su vidljivi na svakom koraku. Razlike je u tome što su građani Makedonije imali građanske hrabrosti da se suprotstave tom režimu i odgovarajuće se organiziraju i na kraju pobijede i započnu proces degruevizacije (Nikola Gruevski) države. Bosna i Hercegovina za sada još uvijek nema te snage da pokrene proces odnosno bosansku verziju degruevizacije zemlje. Prema ocjeni poznavalaca prilika u Bosni i Hercegovini posjeta Zorana Zaeva predstavlja vjerovatno najznačajniju i najpozitivniju posjetu Bosni i Hercegovini od dolaska Dodika na vlast.

Upravo zbog navedenog je posebno važan dolazak Zorana Zaeva, jer predstavlja veliko ohrabrenje i podršku svim onim snagama i građanima u Bosni i Hercegovini, koji su utišani, obespravljeni, diskriminirani, bez posla, bez ikakve perspektive da podignu svoj glas za bolje sutra.  Za Zaeva i njegov SDSM je na protekli izborima glasalo 70.000 etničkih Albanaca što predstavlja tektonsku promjenu na makedonskoj političkoj sceni, naravno pozitivnu. Nazadovanje zemlje je posebno postalo izrazito dolaskom Dodika na vlast prije desetak i više godina uz asistenciju aktualnog predsjednika HDZ BiH i dijela bošnjačkih političkih struktura.

Posjetom Bosni i Hercegovini Zaev će pokazati još jednu ljudsku i političku veličinu, jer će posjetiti Rotimlju kod Stoca, mjesto pogibije makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog (VMRO-DPMNE). Iako godinama sa svojim Socijaldemokratskim savezom (SDSM) i ostalom opozicijom vodi bitku sa VMRO-DPMNE njegov ljudski i politički dignitet je iznad uske stranačke politike.

Zbog svega navedenog posjete Zorana Zaeva Bosni i Hercegovini može ostaviti dubok trag, jer je ovoj zemlji potrebna „Istina za Bosnu i Hercegovinu“.