Japan i Srbija: Dva različita svijeta u suočavanju sa zločinačkim režimima

Piše: Haris Ljevo

Japan je danas obilježio 72. godišnjicu atomskog napada na Nagasaki u kojem je poginulo više od 75.000 ljudi.

Samo tri dana ranije Japanci su odali počast i žrtvama prvog atomskog napada na grad Hirošimu. Zbog radijacije i teških bolesti koje su se razvile, broj ljudi koji su umrli od posljedica atomskih bombi je dosegao brojku od 450.000, od kojih je 292.325 žrtava iz Hirošime, a 165.409 iz Nagasakija.

Devetog avgusta 1945. u 11 sati i dvije minute u eksploziji atomske bombe bačene na Nagasaki uništeno je 80 posto zgrada, među kojima i poznata katedrala Urakami.   

Dva napada prisilila su Japan na predaju, što je i učinio 15. augusta 1945. potpisavši kapitulaciju čime je završen Drugi svjetski rat.

Obilježavanje godišnjice atomskih napada na Hirošimu i Nagasaki dešava se u danima kada se obilježava i godišnjica vojne akcije Oluja u Hrvatskoj, što je idealna prilika da vidimo kako se sa prošlošću suočavaju ljudi u civilizovanom svijetu i mi na Balkanu.

Za razliku od Japanaca, koji su izvukli pouke iz svoje mračne prošlosti, politički lideri na ovim prostorima, prije svega u Srbiji, čiji je režim najodgovorniji za ratove devedesetih godina u bivšoj Jugoslaviji, još uvijek nemaju snage da se suoče s greškama iz prošlosti, pa svu krivicu pokušavaju svaliti na druge.

Iako je srbijanski režim najodgovorniji za stradanje Srba u Hrvatskoj i njihov progon u Srbiju, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik RS-a Milorad Dodik su s obilježavanja godišnjice progona krajiških Srba u Veterniku kod Novog Sada poslali jako zapaljive poruke u kojima su poručili kako „Srbe više niko nikad neće ponižavati“.

Ako je iko Srbe toliko ponizio, onda je to politika koju su zagovarali i još uvijek zagovaraju Vučić i Dodik. Pusta obećanja o životu svih Srba u jednoj državi koštala su preko 200.000 krajiških Srba progonom iz vlastite zemlje, a takva politika je dovela i do stradanja stotina hiljada građana na ovim prostorima, a kulminacija je bio genocid u Srebrenici.

Japan je u Drugom svjetskom ratu bio na strani fašizma, a bacanje atomskih bombi i stradanje japanskih civila bila je cijena koju su japanski građani platili za greške svog tadašnjeg režima.

Današnja japanska politika, uprkos tolikim žrtvama, ne prebacuje krivicu na ostatak svijeta, već izvlači pouku da im se takva sudbina više nikada ne ponovi.

- Kao jedina zemlja u svijetu koja je pretrpjela u ratno vrijeme atomsko bombardovanje, tražim od japanske vlade da ponovo razmotri politiku oslanjanja na nuklearni kišobran i da se priključi sporazumu o zabrani nuklearnog oružja što je prije moguće - rekao je gradonačelnik Nagasakija Tomihisa Taue na komemoraciji.

Gradonačelnik Nagasakija ne prijeti nikome i ne krivi nikoga drugog za stradanje svojih sugrađana, već ima samo jedan cilj – zabranu nuklearnog oružja. Taue zna da bi nastavak razvijanja nuklearnog oružja u budućnosti mogao donijeti samo stradanje nekom, opet Japancima ili nekom drugom. Nebitno je.

- Kao zemlja koja je bila agresor na svoje susjede i čiji je režim izvršio genocid nad našim komšijama, želimo s ovog mjesta poručiti kako smo nešto naučili iz naše prošlosti i da ćemo u budućnosti uraditi sve da više nikad ne dođe do takvih stvari.

Možda jednog dana i dočekamo da se neki predsjednik ili premijer Srbije na ovakav način obrati okupljenim na nekom skupu.

Daleko smo mi od Japana, ali možda nekad i dođe taj momenat.