Katalonci izlaze na referendum, hiljade policajaca na ulicama

Katalonski birači počeli su u nedjelju ujutro blokirati vrata birališta i okupljati se ispred njih kako bi ih zaštitili u slučaju policijske akcije s ciljem sprečavanja održavanja zabranjenog referenduma o odcjepljenju Katalonije od Španije, javljaju svjetski mediji, prenosi agencija Patria.

Organizatori na biralištu u jednoj školi u Barceloni zamolili birače da blokiraju ulaz i da primijene pasivan otpor ako policija interveniše kako bi spriječila referendum koji je počeo u 9 sati. Organizatori su pozvali birače da dođu ranije na birališta i da se već od sedam ujutro počnu masovno okupljati.

Agencija dpa javlja da su birački listići i glasačke kutiji dopremljeni tokom noći na desetke birališta unatoč ranijim tvrdnjama španske vlade da je uspjela zaustaviti "ilegalni" referendum.

Katalonci su već rano ujutro počeli formirati redove, a počela se raspoređivati i civilna garda u Barceloni gdje je stiglo stotinjak policijskih kombija.

Hiljade policajaca su raspoređene kako bi blokirali ulaz na birališta. Španske vlasti ranije su zaplijenile glasački materijal, ali lokalni mediji javljaju da se na nekim biralištima nalaze nove glasačke kutije.

Katalonska policija dobila je nalog da isprazni sve zgrade do nedjelje ujutro, a policajci su dobili upute da se suzdrže od primjene sile.

Najavljeni referendum, koji je gurnuo Španiju u najgoru ustavnu krizu u zadnjih 40 godina i izazvao strah od uličnog nasilja, predstavlja test snage volje između Madrida i Barcelone.

Ne obazirući se na prijetnje sankcijama, globama, premetačinama, ispitivanjima, pobornici se pripremaju održati referendum o samoodređenju, iako je Katalonija sa 7, 5 miliona stanovnika duboko podijeljena po tom pitanju. Polovina Katalonaca ne želi nezavisnost, ali dvije trećine njih želi se izjasniti na referendumu.

Španija je suočena s najvećom krizom u svojoj 42-godišnjoj demokratskoj historiji jer katalonske vlasti nisu odustale od referenduma unatoč zabrani španskog ustavnog suda i prijetnjama policijskom represijom.

Otkako je završena Francova diktatura 1975., Španija je preživjela jedan pokušaj državnog udara i porazila baskijske oružane separatiste. Sada riskira secesiju jedne od svojih najbogatijih regija, uključujući i jednog od najkozmopolitskijih europskih gradova, Barcelone.   

- Želite li da Katalonija bude nezavisna država u obliku republike? - glasi pitanje na koje će u nedjelju biti pozvano odgovoriti 5,3 miliona Katalonaca s pravom glasa.

- Ako volja katalonskog naroda bude nezavisnost, Katalonija će krenuti tim putem - rekao je ove sedmice katalonski predsjednik Carles Puigdemont.

Ali on bi mogao završiti i u zatvoru ako nastavi s tim planom, a nejasno je i kako misli provesti referendum pošto je španska policija zaplijenila 10 miliona glasačkih listića, onemogućila elektronsko glasanje i blokirala dobar dio predviđenih biračkih mjesta.

- Referenduma neće biti jer demokratija ne može prihvatiti kršenje ustava - tvrdi konzervativni španski premijer Mariano Rajoy, optužujući pritom katalonske vlasti za "barbarsko krešenje" vladavine prava.

Napetosti između Madrida i Barcelone eksalirale su otakako je katalonski parlament 6. septembra izglasao zakon o referendumu. Zakon je prošao tankom većinom, a dva dana kasnije nevažećim ga je proglasio španski ustavni sud i time policiji i vladi dao zakonski temelj da zaustave referendum.

Španski ustav dopušta referendume samo na teritoriju cijele države.

Ministarstvo unutarnjih poslova preuzelo je potom kotrolu nad katalonskom policijom, Mossos d'Esquadra, i poslalo policijsko pojačanje u regiju.

- Mi smo uvijek bili i ostat ćemo nenasilni narod. Naravno, Madrid čini sve što može da nas isporovocira, ali nećemo pasti u tu zamku. To je naša velika snaga - kaže europarlamentarac Ramon Tremosa i Balcells, zagovornik katalonske nezavisnosti.

Katalonija je nakon Francove smrti postala autonomna regija, ali su neuspjeli pokušaji da tu autonomiju proširi zadnjih godina potaknuli secesionističke osjećaje.

Važnu ulogu igra i ekonomija jer Katalonija kao bogata regija više uplaćuje u državni budžet nego što od njega prima. Katalonsko društvo ugrubo je podijeljeno popola oko nezavisnosti, ali velika većina želi da se to pitanje riješi na legalnom referendumu.

- Naravno da bi škotski model bio bolji - kaže Tremosa, aludirajući na činjenicu da britanska vlada 2014. dopustila održavanje škotskog referenduma o nezavisnosti na kojem su pobijedili unionisti.

- Ali španska vlada i premijer Rajoy u zadnjih sedam godina 18 su puta odbili zahtjev katalonskog civilnog društva za referendumom - dodaje Tremosa.

U nedjelju će na birališta uglavnom izaći pobornici nezavisnosti, ali s obzirom da će biti teško garantovati urednu provedbu glasanja i pouzdano brojanje glasova, mnogi referendum vide tek kao simbolični čin neposluha čiji će se uspjeh zapravo mjeriti brojevima o odazivu. Oko 2,3 miliona ljudi, od 5,3 miliona koliko ih je na to imalo pravo, odazvalo se savjetodavnom referendumu o nezavisnosti 2014., također proglašenom nezakonitim, i više od 1,8 miliona glasalo je "za".

Ovoga puta separatisti su se nadali prijeći granicu od dva miliona. Dan prije referenduma, međutim, organizatori su kazali da će biti zadovoljni i s milionom.

S obzirom na sve što je Madrid učinio da poremeti referendum, milion glasova za nezavisnost bio bi izvanredan uspjeh, misli Jordi Sanchez, predsjednik Katalonskog nacionalnog skupa (ANC), najveće građanske rupe koja želi nezavisnost.

Eurozastupnik Tremosa uvjeren je da će glas "za" biti obavezujući i da mora dovesti do proglašenja nezavisnosti. "U suprotnom, zašto bi se španska vlada toliko trudila da ga spriječi?".

Anketa u El Paisu pokazala je međutim da 61 posto Katalonaca ne vjeruje u validnost ovog glasanja, ali ih 82 posto želi potpuno zakoniti referendum, u dogovoru s Madridom.

Po katalonskom piscu Rafelu Nadalu Farrerasu, španski premijer Rajoy i katalonski predsjednik Puigdemont "dvojac su impotentnih igrača u slijepoj ulici".  Prvi jer dolazi iz konzervativne stranke i nije u mogućnosti ponuditi više autonomije, a drugi jer nema široki mandat za jednostrane poteze.  

- Ja sam pesimist, obje strane će i nakon nedjelje nastaviti po svom i neće pokušati naći kompromisni 'treći put' za izlaz iz krize - rekao je Nadal.

- Da sada odete Kataloncima i kažete im, “nema referenduma danas, ali dobit ćete ga za tri godine, s kvalificiranom većinom i tri opcije (nezavisnost, šira autonomija, čvršći federalizam), njih 90 posto bi pitalo, “gdje da potpišem? -zaključio je Nadal.