Akciza je porez, nije putarina

Piše: Dženan Đonlagić

Šta ova vlast već mjesecima pokušava da poveća, akcize ili putarine? Pa to više ni oni koji predlažu ne znaju, a još manje oni koji to podržavaju!

Završni ispit iz političke ekonomije na kojem konačno pada ova vlast se zove „Izmjene i dopune Zakona o akcizama u BiH“. Obmanjuju građane kako nije riječ o novom nametu na njihova pleća i na njihove najniže lične dohotke u Evropi.

Odmah na početku da utvrdimo! Akciza je porez i to nije isto što i putarina. Akciza, jedan od najstarijih poreskih oblika na svijetu, je vrsta posebnog, indirektnog poreza na promet visokotarifnih roba koji se kao i PDV „prevaljuje“ u fazi potrošnje na teret građana. Ako to nije porez, kako mnogi namjerno ili iz neznanja, pokušavaju plasirati, čemu onda uloga državne institucije, Uprave za indirektno oporezivanje. Pa kao što sama riječ kaže za šta je nadležna, za indirektno šta, oporezivanje!

Bilo kakvno dodatno oporezivanje najnižih plata i penzija u Evropi je ekonomski promašena mjera. Kada bi kojim slučajem akciza na gorivo i bila povećana, ko garantuje da će sa mizernim platama i penzijama naši građani povećati promet i potrošnju goriva s ciljem povećanja javnog prihoda iz ovoga poreskog izvora? Naprotiv, može doći i do pada. Imaju li predlagači ovoga ikakve kalkulacije na ovo i ako imaju da li su ih priložili uz tekst izmjena Zakona?

Drugo, aktuelna vlast ne uvodi akcize nego ih želi povećati. Zašto? Zato što su potpisali Pismo namjere prema MMF-u u kojem su se vrlo jasno izjasnili da će povećati akzice. Potpisali povećanje akciza na gorivo, ne putarina! Zašto je ovo iznimno važno! Zato što u Zakonu o akcizama u BiH postoje dvije vrste javnog prihoda, akcize i putarine, i drugačije se tretiraju. Akcize se u fiksnom iznosu naplaćuju i one se tretiraju kao budžetski javni prihod.

Važno je ovo, jer to praktično znači da nemaju unaprijed definisan karakter destiniranog javnog prihoda odnosno onoga koji imaju jasan karakter namjene utroška. U „njihovom“ slučaju to znači da akcize ulaze u državni budžet i onda (nakon isplate rate za vanjski dug) sistemom tzv. raspodjele sa jedinstvenog računa idu prema budžetima Entiteta i Distrikta Brčko.

Nema nigdje definisano da će taj novac biti uložen u izgradnju autocesta i cesta. Da ne govorimo o tome da aktuelna vlast nije prezentirala izvještaj u šta i na kojim infrastrukturnim projektima su utrošena dosadašnja novčana sredstva prikupljena po osnovu akciza i putarina?

Najnoviju konfuziju i potpuni pad, raštimanost vladajućeg orkestra se događa na nedavno održanoj sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje kada dolazi do jednog prijedloga povećanja putarina, a ne akciza, za novih 0,15KM. Šta je sada ovo? Kakva protivrječnost! Putarine se također kao i akcize (porez) ubiru godinama i iznose 0,25KM po litri goriva, od kojih 0,10KM ide za izgradnju autocesta i 0,15KM za izgradnju cesta. Ovim „najnovijim“ prijedlogom povećanja za 0,15KM, sada bi to u konačnici značilo 0,20KM (+0,10KM) za autoceste, a 0,20KM (+0,05KM) za ceste. Šta je na kraju usvojeno na toj sjednici, ptice znaju?

Da je aktuelna vlast željela i imala namjeru graditi, trebali su posegnuti za alternativnim izvorom finansiranja infrastrukturne izgradnje, a što neće značiti povećanje poreza. Kako ne bi vladajući kazali da samo kritikujemo bez nuđenja bilo kakvih rješenja, evo i prijedloga, a koji neće dodatno „zavlačiti ruke vlasti u džepove građana“ putem podizanja poreza.

Dva su takva alternativna izvora finansiranja: Prvi, najsnažniji dugoročni ekonomski izvor za finansiranje infrastruktune izgradnje (nove investicije u autoceste, brze ceste, mostove, energetski sektor kroz obnovljive izvore energije) u je staviti u djelovanje NENOVČANO IMOVINSKO DRŽAVNO BLAGO i pretvaranje istog u novac za nove investicije u državi u cjelini. Ovo je jedan od najmoćnijih alternativnih izvora finansiranja infrastrukturne izgradnje, a ne ide „preko leđa“ građana! Imovina BiH iz sukcesije i tzv. pasivni imovinski podbilansi BiH, entiteta FBiH i RS, su odgovor onima koji tvrde da je povećanje akciza dugoročna ekonomska mjera za izgradnju infrastrukture u BiH.

Ostavinski postupak SFRJ (sukcesija) je državi BiH obezbijedio dovoljno imovinskih mogućnosti, da bez obzira na ratno i privatizaciono-kriminalno pustošenje ove imovine, može dobrim menadžerskim i profesionalnim upravljanjem tim resursima, obezbjediti državi novi finansijski izvor za potpuno novi investicioni ciklus u zemlji. Pored toga, na ovaj način bi se zaustavilo i dalje unutrašnje i vanjsko javno zaduživanje svih nivoa vlasti.

Drugi, novčani izvor je ugraditi zaseban kriterij za finansiranje izgradnje autocesta i cesta u cijeloj zemlji unutar kriterija i tzv. koeficijenata prije raspodjele novca koji ide sa jedinstvenog računa trezora na nivou države prema Entitetima i Brčko Distriktu.

Ako se može odmah izdvojiti za servisiranje i otplatu vanjskog duga, uradite to i za izgradnju i tako dokažite da vam je stalo do ulaganja i priče o ekonomiji, a sve bez povećanja postojećih poreza, jer ovo društvo treba poresko rasterećenje, a nikako povećanje poreza.

Na kraju višemjesečne blamaže, prije svega Vijeća ministara BiH i Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, ova vlast je izgubila svaki kredibilitet i zato ne treba i ne smije doći do dodatnog novca tako što će, po ko zna koji puta, „zavući ruke u džepove građana“, i „spiskati“ ga u krpljenje predizbornih budžeta i „kupovinu“ novih izbora 2018. godine.

Autor teksta je Dr. Dženan Đonlagić, redovni profesor javnih finansija na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i šef Kluba zastupnika Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.