Iračka vojska preuzela punu kontrolu nad Kirkukom

Iračke i kurdistanske snage sukobile su se pošto je Bagdad poslao trupe ka spornim područjima koje drže Kurdi u provinciji Kirkuk, javljaju svjetski mediji, prenosi agencija Patria.

Državna televizija je saopštila da su Vladine snage preuzele kontrolu nad pojedinim područjima, uključujući naftna polja, "bez borbi".

Međutim, zvaničnici iračkog Kurdistana to negiraju. Kako se navodi, došlo je do razmjene vatre južno od grada Kirkuka. Američka vlada je saopštila da je veoma zabrinuta, te je apelovala na dijalog "kao na najbolju opciju za smirivanje tenzija", piše Danas.

Napetosti između vlade u Bagdadu koju predvode Arapi i autonomnog kurdistanskog regiona su pojačane pošto se narod koji živi u područjima pod njenom upravom prošlog mjeseca na referendumu ogromnom većinom glasova opredijelio za nezavisnost.

Irački premijer Haider al Abadi je rekao da je referendum neustavan i zahtjevao je da se poništi. S druge strane, vlada Kurdistana tvrdi da je legitiman i traži dijalog. Razgovori održani u nedjelju nisu dali rješenje za krizu nastalu u odnosima dvije strane.

Iračka vlada je saopštila da je tokom noći s nedjelje na ponedjeljak pokrenula operaciju u Kirkuku da bi "osigurala baze" i "federalne instalacije".

Kurdski zvaničnici su rekli da su iračke trupe krenule ka južnim djelovima grada Kirkuk, koji uživa podršku šiitskih milicija, i da namjeravaju da preuzmu kontrolu nad naftnim poljima i vazduhoplovnom bazom. Zvaničnik Regionalne vlade Kurdistana je rekao za Reuters da je ciljana infrastruktura i dalje pod kontrolom Kurda.

Hermin Havrami, pomoćnik Masuda Barzanija, lidera Kurda u Iraku, ranije je rekao da kurdski lideri odbacuju "vojnu opciju", ali su "spremni da brane" grad od vanjskih sila. Portparol Barzanija je ranije optužio iračke snage da pokreću rat protiv Kurda.

Kirkuk je naftom bogata provincija na koju pravo polažu i Kurdi i centralna vlada. Smatra se da Kurdi čine većinsko stanovništvo, ali glavni grad provincije ima dosta arapskog i turkmenskog stanovništva. Snage kurdskih Pešmergi su preuzele kontrolu nad većim dijelom provincije 2014. kada su se ekstremisti Islamske države raširili po sjevernom djelu Iraka.

Iračka vlada je zahtjevala od Abadija da rasporedi vojnike u Kirkuku i drugim spornim područjima nakon objave rezultata referenduma, ali je on prošle nedjelje rekao da će prihvatiti da ta područja predvodi "zajednička administracija" i da "ne želi oružani sukob".

- Nećemo koristiti našu vojsku protiv našeg naroda ili započinjati rat protiv Kurda - rekao je premijer.

Parlament je također optužio vladu Kurdistana da raspoređuje strane borce u Kirkuku, uključujući članove turske Radničke partije Kurdistana (PKK), što je ocijenila kao nešto slično objavi rata. Održanju referenduma se nije protivio samo Bagdad, već i veći dio međunarodne zajednice. Postoji zabrinutost zbog potencijalno destabilišućih posljedica glasanja, naročito s obzirom na aktuelnu borbu protiv Islamske države.

Portparolka Pentagona Lora Sil je rekla da SAD apeluju protiv "destabilišućih djelovanja koja odvlače od borbe protiv ID-a i dodatno potkopavaju stabilnost Iraka".

- Protiv smo nasilja s bilo koje strane - dodala je Sil.

Iran i Turska, zemlje gde Kurdi čine manjinu i koje se žestoko protive tome da Kurdi u Iraku dobiju nezavisnost, podržale su reakciju Bagdada na referendum.

Kurdi su četvrta po veličini etnička grupacija na Bliskom istoku, ali nikada nisu uspostavili trajnu državu. Oni su jedan od starih naroda sa mesopotamijskih ravnica i visoravni, gdje se sada prostire jugoistočna Turska, sjeveroistočna Sirija, sjeverni Irak, sjeverozapadni Iran i jugozapadna Armenija.

U Iraku, gdje čine 15 do 20 posto od ukupno 37 miliona stanovnika, Kurdi su se decenijama suočavali sa represijom prije nego što su uspostavili autonomiju 1991.