Obilježavanje 14. godišnjice od smrti predsjednika Alije Izetbegovića

Prije 14 godina umro je prvi predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović. Dženaza i ukop uz najveće vojne počasti obavljeni su 22. oktobra 2003. godine. Posljednjem ispraćaju Alije Izetbegovića prisustvovalo je više od 100.000 ljudi, kao i veliki broj bosanskohercegovačkih i međunarodnih zvaničnika. 

Danas će povodom 14. godišnjice smrti prvog predsjednika RBiH Alije Izetbegovića u organizaciji JU Muzej „Alija Izetbegović“ na mezarju Kovači i turbetu rahmetli Izetbegovića biti položeno cvijeće i odata počast, piše Patria.

U Narodnom pozorištu u Sarajevu večeras će biti održana akademija povodom 14. godišnjice smrti prvog predsjednika nezavisne BiH Alije Izetbegovića. U BKC bit će prikazan dokumentarni film o Aliji Izetbegoviću.  

IZ BIOGRAFIJE

Alija Izetbegović je rođen 8. avgusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Odrastao i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA 25. maja 1990. godine postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA, na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

Alija Izetbegović je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, predsjednik bosanskohercegovačke države i vrhovni komandant bosanske armije u najtežem periodu njene historije. Izetbegović je tvorac moderne Bosne i Hercegovine.

POVLAČENJE IZ POLITIKE

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH. Umro je 19. oktobra 2003. godine.

Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Godine 1999. objavio je knjigu “Moj bijeg u slobodu”, a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). 2004. su objavljena sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

NAGRADE I PRIZNANJA

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada Kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Vašingtona, a najutjecajniji španski list, madridski “El-Mundo”, izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu. Istanbulski Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira, ali i kao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobitnik je prestižne nagrade za unapređenje ljudskih prava.

OSNOVAN MUZEJ

Muzej „Alija Izetbegović“ otvoren je na 4. godišnjicu smrti predsjednika 19. oktobra 2007. godine. Kroz niz fotografija, ličnih predmeta prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine oslikava se lik i djelo ličnosti koja je obilježila značajan dio moderne historije Bosne i Hercegovine.

U stalnoj postavci muzeja, posjetioci imaju priliku vidjeti i lične stvari Alije Izetegovića: sat, naočale, beretku i ordenje, kao i vojničku uniformu koju je nosio na početku agresije na BiH. Hiljade totine turista iz svih dijelova svijeta posjetilo je ovaj Muzej.