Članak

Neizvjesna sudbina Katalonije, gubitak autonomije vrlo blizu

Vlada kaže kako nema namjeru apsolutno ukinuti autonomiju Katalonije nego provesti specifične mjere kako bi pokrajina poštovala španski zakon.

Španska vlada je u četvrtak objavila kako će primijeniti član ustava koji zadire u autonomiju Katalonije kako bi suzbila inzistiranje katalonske vlade na nezavisnosti što komentatori nazivaju "putem u nepoznato", javljaju svjetski mediji, prenosi agencija Patria.

Barcelona, glavni grad pokrajine gdje se godišnje proizvede 20 posto svih roba i usluga u Španiji, mogla bi pasti pod direktno upravljanje Madrida prvi put u 40 godina demokratije.

Španski premijer Mariano Rajoy okupit će u subotu svoje ministre kako bi aktivirali član 155. ustava koji dopušta vladi preuzimanje kontrole nad bilo kojom od 17 autonomnih pokrajina ako se neka od njih ne ponaša u skladu sa španskim ustavom, javlja HINA.

Niti jedan političar dosad nije primijenio tu mjeru no Rajoy kaže da je opravdana jer Katalonija ne priznaje zakon te pritišće državnu vlast namjerom o odcjepljenju nakon referenduma organizovanog 1. oktobra. Referendum je zabranio sud, te ga pokušala zaustaviti španska policija, ali stanovnici su svejedno glasali u korist uspostavljanja samostalne republike.

Članak nije precizan no u teoriji dopušta Madridu preuzimanje regionalne administracije i postavljanje novih dužnosnika, preuzimanje kontrole nad finansijama i policijom te sazivanje prijevremenih izbora.

Njegovo korištenje moglo bi dodatno zategnuti odnose s Katalonijom, ali Rajoy tvrdi da ga podržavaju dvije od tri najveće oporbene stranke. Odbacio je poziv na dijalog o nezavisnosti upućen iz Barcelone od strane predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta.

Najveća opoziciona stranka, lijevi centar PSOE, podržala je vladu no traži da se član primijeni "proporcionalno" i "ograničeno".

Vlada kaže kako nema namjeru apsolutno ukinuti autonomiju Katalonije nego provesti specifične mjere kako bi pokrajina poštovala španski zakon.

Kako bi član stupio na snagu potrebno je nekoliko dana jer mjere treba podržati Senat, gornji dom španskog parlamenta zadužen za teritorijalna pitanja, gdje Rajoyeva Narodna stranka ima potrebnu većinu.

Kao datum mogućeg glasanja spominjao se petak 27. oktobra no prema pisanju dnevnih novina La Vanguardia sa sjedištem u Barceloni parlament će vjerovatno glasati u ponedjeljak 30. oktobra ili utorak 31. oktobraa. S obzirom na većinu zagovornika uvođenja člana 155., očekuje se brzo usvajanje mjera.

Rajoy bi zatim mogao zamijeniti katalonske dužnosnike svojim političarima ili tehnokratima pa za tri mjeseca organizirati parlamentarne izbore u Kataloniji.

Prijevremene izbore bi mogao sazvati i sam Puigdemont i tako izbjeći da kontrolu nad katalonskim službama preuzmu ministri iz Madrida. To je, međutim, u srijedu odbio Raul Romeva, katalonski dužnosnik za vanjske poslove. Rekao je kako na njihovom dnevnom redu sada nema nikakvih izbora.

Puigdemont je ignorirao Rajoyeve zahtjeve da mu "jasno" i "jednostavno" odgovori da li je proglasio nezavisnost 10. oktobra. Umjesto toga je napisao kako bi do formalnog glasanja o proglašenju nezavisnosti moglo doći ako Madrid nastavi odbijati dijalog i nastavi s represijom u Kataloniji.

Mnogi iz njegovog pisma iščitavaju da nije došlo do nezavisnosti no španska vlada vidi nastavak inzistiranja na njoj i "ucjenu".

Puigdemont se u međuvremenu suočava s pritiskom u vlastitoj koaliciji da proglasi odmah nezavisnost. Antikapitalistička stranka Kandidatura narodnog jedinstva (CUP) ima samo 10 od 135 zastupnika u katalonskom parlamentu, no bez nje vladajuća koalicija nema natpolovičnu većinu. CUP traži proglašenje nezavisnosti "čim prije". Izgubi li potporu CUP-a, katalonska vlada morat će raspisati prijevremene izbore. Sastanak katalonske vladajuće koalicije i CUP-a trajao je satima u četvrtak a rezultat još uvijek nije poznat.

Nakon policijskog nasilja nad stanovnicima na dan referenduma, Rajoy je oprezan no svjestan da ga podržavaju EU i lideri glavnih zemalja poput Njemačke i Francuske.

Zabrinutost zbog situacije u Kataloniji utrostručila se među Špancima u septembru kada je katalonski parlament izglasao zakon o referendumu, pokazuje istraživanje Centra za sociološka istraživanja (CIS) sa sjedištem u Madridu.

U Kataloniji u mirnim protestima deseci hiljada građana traže puštanje iz pritvora u Madridu dvojice dužnosnika nevladinih organizacija koji zagovaraju nezavisnost. Za subotu, kada će u Madridu biti sastanak španskih ministara, održat će se novi masovni protesti u Kataloniji. Oko 80 organizacija najavilo je za subotu u 17 sati okupljanja s kojih će tražiti "oslobađanje političkih zatvorenika".

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici organizacija ANC i Omnium, pritvoreni su jer su organizirali stanovnike koji su tijelima "sprečavali rad policije" tokom referenduma, tvrdi španski ministar unutarnjih poslova.

Tenzije bi mogle rasti s obje strane kako se bude približavalo usvajanje člana 155. Dosad osim pojedinačnih incidenata nije eskaliralo nasilje među stanovnicima. Organizatori prosvjeda pozivaju na mirne proteste.

Velika nepoznanica je, međutim, što će se događati na terenu ako Madrid krene s primjenom člana 155. Katalonska policija već je bila otkazala poslušnost Madridu koji može računati na špansku civilnu gardu i nacionalnu policiju čiji pripadnici se nalaze još od ranije u Kataloniji. Njih su protestanti okupljeni ispred hotela povicima tjerali iz Katalonije.

#Svijet