Mostarci obilježili godišnjicu rušenja Starog mosta

MOSTAR, (Patria) - Klub skakača u vodu "Mostari" i danas je organizovao obilježavanje godišnjice rušenja Starog mosta, bacanjem cvijeća u Neretvu, te skokom bez aplauza.

Skupu je prisustvovao veliki broj građana, djece iz nekoliko mostarskih osnovnih škola, koje nastavu izvode po federalnom nastavnom planu i programu, te zvanica, javlja Radio Slobodna Evropa.

Neki od preživjelih svjedoka, ispričali su za portal StarMo kako su, u trenutku kada su artiljerijski projektili ispaljeni sa položaja HVO-a oborili Stari most, mnogi, odrasli građani - koji su prošli razne strahote rata - plakali...

Mostarski Klub skakača u vodu "Mostari", koji inače organizira tradicionalne skokove sa Starog mosta u Neretvu, i ove godine je bio organizator obilježavanja 9. novembra 1993. godine, kada je sa artiljerijskih položaja Hrvatskog vijeća obrane na uzvišenjima oko Mostara granatama srušen Stari most, jedan od najmonumentalnijih spomenika osmanske arhitekture na Balkanu, izvorno sagrađen sredinom 16. stoljeća.

Uz prisustvo velikog broja građana i zvanica, te učenika iz nekoliko mostarskih osnovnih škola koje nastavu izvode na bosanskom jeziku, ceremonija je počela tačno u 10 sati i 16 minuta - u znak sjećanja na trenutke kada je 1993. godine most konačno pao u Neretvu - zvucima sirene za opću opasnost i bacanjem cvijeća u Neretvu, te skokom bez aplauza, kojeg je izveo dugogodišnji član Kluba "Mostari", skakač Semir Kazazić.

Mirsad Deda Pašić, vremešni veteran skokova sa Starog mosta, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da i 24 godine nakon rušenja mosta, osjeća bol. 

- Mislim da do kraja života neću zaboraviti taj dan i bol. Još uvijek je bol prisutna - rekao je Pašić.

Svjedoci iz naselja u blizini mostarskog Starog grada se sjećaju da je most gađan i danima prije rušenja, ali da je intenzivno, ciljano gađanje počelo dan ranije, 8. novembra 1993. godine.

Skakač Benaid Kalajdžić, čiji život je takođe vezan za Stari most je takođe svjedočio rušenju Starog mosta.

- Znate kako je to meni izgledalo? Jedan starac, civil, koji je sjedio, stajao, više decenija na jednom mjestu, ranjavali su ga... Jedan dan, on nije poklekao. Ranjavali su ga drugi dan, tek je drugi dan pokleknuo - rekao je Kalajdžić.

Mostarac Željko Laketić bio je u to vrijeme pripadnik Armije Bosne i Hercegovine i nalazio se svega nekoliko desetina metara od Starog mosta.

- Tad sam vidio da svi plaču. Kao da je neko najbliži poginuo iz porodice. Ljude sam vidio, oguglale, znači ratnike iskusne, koji su bili tu dvije godine u ratu, plakali su k'o mala djeca - ispričao je Laketić za Radio Slobodna Evropa.

Inače, gradske vlasti Mostara, predvođene gradonačelnikom Ljubom Bešlićem iz vodeće hrvatske stranke Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, ne obilježavaju godišnjicu rušenja Starog mosta, nego samo godišnjicu obnove, uz najčešće obrazloženje da se na taj način taj događaj ne bi zaboravio i više nikada ponovio.

Međutim, neki od prisutnih građana na ceremoniji protive se takvom stavu oficijelnih vlasti.

- Ovo ispada da je dan Bošnjaka, a nije. Ovo je dan svih građana Grada Mostara. Svaki građanin, normalan, bez obzira koje je nacionalnosti, trebao je biti danas ovdje. I Grad Mostar je trebao obilježiti ovaj varvarski čin - rekao je Dževad Pašić, inače predsjednik Udruženja "Sinovi Mahale", iz naselja Donja Mahala, koje se nalazi u blizini Starog mosta.

Ceremoniji obilježavanja godišnjice rušenja Starog mosta u Mostaru prisustvovao je i američki pravni ekspert Kenneth Scott, bivši tužilac Haškog tribunala u predmetu protiv šesterice vojnih i političkih lidera tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosna (HR HB), kojima se među ostalim sudilo i za rušenje Starog mosta. Scott je izjavio da se može reći da je u slučaju rušenja Starog mosta pravda zadovoljena.

- Mislim da je presuda šesterici lidera veoma važna i važna poruka da uraditi takve stvari, kakve su se dešavale u Mostaru, uključujući i rušenje Starog mosta, jednostavno neće biti tolerirano i da će se ljude pozivati na odgovornost - prokomentarisao je Soctt.

Inače, šesterica političkih i vojnih lidera takozvane HR HB su 29. maja 2013. godine, prvostepenom presudom pred Haškim sudom osuđeni na dugotrajnu kaznu zatvora zbog zločina nad muslimanskim stanovništvom tokom rata u BiH, u okviru udruženog zločinačkog poduhvata.

Jadranko Prlić, bivši premijer tzv. HR HB nepravosnažno je osuđen na 25 godina zatvora; bivši ministar odbrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši komandant vojne policije Valentin Ćorić na 16, te načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Drugostepena presuda se očekuje 29. novembra 2017. godine.