HDZ-ov Izborni zakon - segregacija strašnija od kršenja ljudskih prava koja je utvrdio Evropski sud

SARAJEVO, (Patria) - Zahtjev Doma naroda za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku naći će se pred zastupnicima Predstavničkog doma PS BiH na sjednici 15. novembra u srijedu.

Podsjećamo, Dom naroda je 19. jula, po hitnom postupku, usvojio prijedlog ovog zakona koji su predložili delegati iz Kluba hrvatskog naroda u tom domu. Klub bošnjačkih delegata, koji nije podržao predloženi zakon, prije toga je pokrenuo proceduru zaštite vitalnog nacionalnog interesa, te je predmet bio upućen Ustavom sudu BiH koji je utvrdio da prijedlogom ovog zakona nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda i da postupak njegovog usvajanja treba provesti prema proceduri iz Ustava BiH.

Mnogo je kritika za ovaj prijedlog prisutno u javnosti, a Almir Terzić, analitičar i novinar smatra da „prijedlog Izbornog zakona BiH kojim se utvrđuju izborna područja za izbor članova Predsjedništva BiH mi liče na podjelu države kao da su u pitanju ratne zone A, B, C“.

- U svakoj normalnoj državi svi građani imaju pravo da biraju kandidate sa prostora cijele države, a ne parcijalno iz nekih od njenih dijelova. To je segregacija koja je strašnija i od kršenja ljudskih prava koja je utvrdio Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Ne vidim šta je sporno da se članovi Predsjedništva, ali sva tri biraju u Parlamentu BiH.

Osim što je to bio prijedlog iz Aprilskog paketa, to je na koncu i prijedlog koji je u parlamentarnu proceduru dostavio Klub zastupnika HDZ-a BiH - HDZ-a 1990 još prije nekoliko godina i o kojem se nikada nije izjasnilo – kaže Terzić.

On pojašnjava da „Parlamentarna skupština BiH i Parlament FBiH ionako već više od dva desetljeća krše prava birača u BiH jer nikada od donošenja Izbornog zakona BiH nisu mijenjali izborne jedinice za izbor zastupnika u Predstavnički dom PS BiH, odnosno Predstavnički dom Parlamenta FBiH“.

- A, obaveza im je da to čine svake četiri godine. Dakle, kada bi neko tražio ocjenu ustavnosti i to bi bilo dovedeno u pitanje jer više glas birača u Sarajevu, Tuzli, Zenici nije ni približno jednak drugim izbornim područjima primjerice u Livnu, Širokom Brijegu, Vitezu... Jedinu izmjenu, i to pred prošle opće izbore 2014. uradila je Narodna skupština RS-a koja je broj izbornih jedinica sa šest povećala na devet. Ovo jasno pokazuje da se u BiH stvaraju podjele koje su s ciljem očuvanja postojećih politika suprotne interesima birača i same države BiH – ističe Terzić.

Trenutno je birač-građanin najugroženija kategorija u BiH, potcrtava Terzić, dodajući da je Mostar u kojem je šest godina vlast nakon isteka mandata najbolji primjer otuđenih centara moći ali i potpune suspenzije vladavine prava u BiH.

- A, prijete nam da će i BiH biti od naredne godine drugi Mostar. Dakle, mi slobodno možemo govoriti o modelu koji je gori nego jednopartijski sistem, potpunoj suspenziji demokratije, u demokratiji – dodao je Terzić.