Piše: Haris Ljevo
Nakon što je Haški sud prošle sedmice izrekao pravomoćnu presudu u slučaju Jadranko Prlić i drugi, osudio šest lica na ukupno 111 godina zatvora, te potvrdio da je hrvatski državni vrh odgovoran za Udruženi zločinački poduhvat protiv BiH, sve je više onih koji smatraju da HDZ-u više nije mjesto među članicama EPP-a (Evropske narodne stranke).
Član hrvatskog SDP-a Bojan Glavašević kazao je da je ovom haškom presudom presuđeno politici HDZ-a, jer svi osuđeni su HDZ-ovci, te se u tome i krije razlog žestokih reakcija hrvatskog državnog vrha na presudu.
- HDZ-u je kao stranci prvostepenom presudom presuđeno da je kriminalna organizacija u slučaju Fimi Media. Sada je ICTY presudio Udruženi zločinački poduhvat (UZP) u kojeg su uključeni kadrovi HDZ-a. Opravdanim se postavlja pitanje šta radi HDZ u porodici Evropskih pučkih stranaka, kojoj su već nanesene ozbiljne štete kada je u pitanju ugled zbog slučaja Sanader, Nikola Gruevski (VMRO-DPMNE) u Makedoniji - kaže u komentaru za agenciju Patria doc. dr. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.
Jedan od najuglednijih evropskih listova britanski The Guardian objavio je tekst o hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću opisavši ga kao prvog premijera jedne evropske zemlje koji je odao počast osuđenom ratnom zločincu, misleći na odavanje počasti Slobodanu Praljku.
Hrvatska je u presudi Prliću i drugima osuđena za Udruženi zločinački poduhvat, što zapravo znači da su odgovorni i bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i ministar odbrane Gojko Šušak, te da bi oni sigurno bili procesuirani da su živi.
Pitanje opstanka HDZ-a u EPP-u zavisi i od toga hoće li se naći neko ko bi pokrenuo inicijativu njihovog izbacivanja iz te grupacije stranaka. Ako bi do toga došlo, HDZ ne bi bio prva stranka na ovim prostorima koja je izbačena iz neke grupacije ili vodi dugogodišnju borbu da uđe u nju.
SDS zbog ratne uloge Radovana Karadžića i mnogih drugih lica optuženih za najteže ratne zločine još uvijek nije član EPP-a. Nije im pomoglo ni to što je bivši predsjednik ove stranke Dragan Čavić 2004. godine bio u Srebrenici i poklonio se žrtvama genocida. Reformski put od stranke koju su vodili ljudi optuženi za najteže ratne zločine u Evropi do stranke članice EPP-a još uvijek traje. Predsjednik SDS-a Vukota Govedarica sastao se u oktobru ove godine u Sarajevu s predsjednikom EPP-a Josephom Daulom gdje su razgovarali o eventualnom prijemu SDS-a u EPP.
SNSD već punih deset godina nastoji postati član PES-a (Partije evropskih socijalista), ali zbog nacionalističkih stavova i retrogradne politike partijskog predsjednika Milorada Dodika, to se još nije desilo. SNSD je početkom 2010. godine podnio aplikaciju za članstvo u PES-u, ali je tadašnji predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija uspio kod evropskih socijaldemokrata izlobirati da do toga ne dođe.
Isti problem ima i SPS (Socijalistička partija Srbije). Nekadašnja Miloševićeva partija također deset godina stoji pred vratima PES-a, ali nikako da uđe u članstvo. Lagumdžija je prije nekoliko godina s tadašnjim srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem i predsjednikom Demokratske stranke, koja je također članica PES-a, uspio ubijediti evropske socijaldemokrate da SPS još uvijek nije proveo potrebne partijske reforme i da bi njen prijem u PES značio rehabilitaciju Slobodana Miloševića.
Nakon prošlosedmične haške presude Prliću i ekipi, potpuno je jasno da nema nikakve razlike između Tuđmanovog HDZ-a i Miloševićevog SPS-a.
Zato bi jedino logično rješenje nakon svega bilo pokretanje inicijative za izbacivanje HDZ-a iz EPP-a, jer ova grupacija se u svom političkom djelovanju zalaže za evropske vrijednosti, što HDZ-u, očito, ne ide baš od ruke.