NEW YORK, (Patria) - Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u srijedu Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda kako Hrvati priznaju da su neki njihovi sunarodnjaci počinili ratne zločine, ali odbijaju kolektivnu krivnju koja im se pripisuje nakon presude šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata na Haškom sudu.
Žalbeno vijeće Haškog suda, pod predsjedanjem Carmela Agiusa, utvrdilo je krajem novembra da je u prvostepenoj presudi pravilno utvrđeno postojanje međunarodnog oružanog sukoba na prostoru BiH tokom 90-ih, te da je pravilno utvrđeno da je Hrvatska provodila kontrolu nad dijelom Bosne i Hercegovine preko lokalnih tijela u Herceg-Bosni, što potvrđuje da je postojalo stanje okupacije.
Lideri bosanskih Hrvata kao i većina političara iz Hrvatske, računajući premijera i predsjednicu Hrvatske Andreja Plenkovića i Kolindu Grabar-Kitarović izjavili su ranije da ne priznaju odluku Haškog suda. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čovića presudu je nazvao zločinačkom.
Grabar-Kitarović je pred UN-om u srijedu ipak iznijela drugačije stavove. Između ostalog je istakla kako je prije 24 godine Hrvatska bila jedna od država koja je zagovarala formiranje Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju. Njegovo osnivanje, dodala je, dalo je nadu hiljada Hrvata izloženih okrutnom agresoru. Hrvatska se uzdala u MKSJ da će zaštititi njezine građane od teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava te da će kazniti počinitelje i organizatore.
„Hrvatska dijeli mišljenje da je MKSJ u velikoj mjeri opravdao očekivanja međunarodne zajednice, odigravši važnu ulogu u borbi protiv kulture nekažnjavanja i da je bio instrument u osiguranju odgovornosti za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid. Jednako je važna uloga Suda što je dao glas više od stotini hiljada žrtava najtežih zločina“, rekla je Grabar-Kitarović, ističući da je Sud pokazao da zločini neće ostati nekažnjeni i da je međunarodna zajednica pronašla sredstvo s pomoću kojeg može i mora reagirati.
„To potvrđuje činjenica da je nakon osnivanja Suda međunarodna zajednica osnovala i druge ad hoc sudove te Međunarodni kazneni sud, uzimajući u obzir svoje iskustvo s MKSJ-om, njegovim najboljim praksama, ali i nedostacima“, dodala je.
„Četvrt stoljeća kasnije, dok Sud zatvara svoja vrata, ocjenjujemo njegov rad i ostavštinu u odnosu na njegovu očekivanu ulogu u osiguranju pravde za žrtve svih ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije, utirući tako put pomirenju i ostavljanju teške prošlosti za nama“, rekla je hrvatska predsjednica, dodajući da izražava najdublje poštovanje žrtvama zločina počinjenih na svim stranama, „a posebno izražavam svoju najiskreniju sućut obiteljima nestalih osoba“.
Grabar-Kitorović je istakla da u Hrvatskoj mogu biti umjereno zadovoljni ostavštinom Suda.
Iako je presuda, kako je rekla, na suđenju Ratku Mladiću donijela stanovito olakšanje porodicama njegovih brojnih žrtava genocida u Srebrenici, „moram ponovno podsjetiti da je on upravo u Hrvatskoj 1991. godine započeo svoj ratni pohod, da bi ga kasnije nastavio u susjednoj Bosni i Hercegovini. Stotine njegovih žrtava u Hrvatskoj, u Škabrnji ili Nadinu, da spomenem samo najpoznatija mjesta, nikada nisu dočekali da mu se za te zločine sudi. Štoviše, oni nikada nisu ni bili uključeni u optužnicu protiv njega“.
„Neke od kritika upućenih radu MKSJ-a ne umanjuju našu potporu radu ovoga Suda. Kao u svim pravosudnim sustavima u svijetu, postoje nedostaci. Hrvatska potpuno podupire rad Međunarodnog kaznenog suda i poštuje sve njegov presude, iako povremeno izražava neslaganje s određenim aspektima rada Suda“, zaključila je, između ostalog, Grabar-Kitarović.