Zastupljenost Hrvata u vlasti nije stvar Čovićeve politike, već Ustava koji to garantira  

Ustav Bosne i Hercegovine, preciznije Član 4. Ustava kaže da se državni „Dom naroda sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije (uključujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba)“. Jasno je, dakle, da se bez Hrvata ne može formirati državna vlast u Bosni i Hercegovini, uostalom kao ni bez Srba i Bošnjaka.
Etnička zastupljenost zagarantirana je Ustavom i u nižim nivoima vlasti (Dom naroda Parlamenta FBiH).

To je, dakle, ustavna i zakonska kategorija, a ne stvar sloge kako to pokušava sebi priskrbiti Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH. On je, naime, nedavno u Orašju na zajedničkoj sjednici HDZ-a BiH i HDZ-a Hrvatske pokušao sebi pripisati zasluge o tom pitanju, pa je Hrvatski narodni sabor, u kojem vodi glavnu riječ, prikazao kao alat kojim je omogućeno da se bez Hrvata ne može formirati vlast u zemlji.

Vlast u BiH se nije mogla formirati bez Hrvata ni prije uspostave nevladine organizacije HNS a neće moći ni nakon njenog eventualnog gašenja. 

„Bez nas, kada smo ovako složni, ne može se formirati nijedna razina vlasti. Zahvaljujem na snažnoj i dosljednoj potpori Vladi RH, HDZ-u i predsjedniku Plenkoviću. Vaša je podrška dragocjena Hrvatima u BiH u borbi za stvarnu ravnopravnost“, kazao je Čović u Orašju.

Otkud sada pozivi na 'složnost' Hrvata? Iz razloga što u toj složnosti kroz HNS dobija samo HDZ, dok sve druge političke partije ili se gase ili dobijaju minimalnu zastupljenost.
Brojni predstavnici opozicije i nezavisni intelektualci upozoravali su na opasne namjere Dragana Čovića. Upozoravali su da je Dragan Čović spreman ići do kraja, pa i do izazivanja neke vrste sukoba kako bi ostvario svoj cilj.

Lider HDZ-a Dragan Čović tako oko izmjena Izbornog zakona BiH svojim maksimalističkim zahtjevima drži u blokadi cijelu državu. Od početka pregovora nakon oktobarskih izbora jasno je dao do znanja političkim partnerima da će Izborni zakon biti onakav kakav njemu odgovara ili neće biti ni izmijenjen, a time ni uspostavljena vlast u zemlji. Za sada stojimo na tome da vlast nije uspostavljena.

HDZ je već odavno u Hercegovini uspostavio neku vrstu svog entiteta u kojem ima skoro apsolutnu vlast.  Do konačnog cilja Čoviću je još potrebna samo pola koraka – kroz izmjene Izbornog zakona osigurati treću izbornu jedinica koja bi mu zagarantovala poziciju člana Predsjedništva BiH.