Sprema se vještačenje ugovora između privatnih i javnih kompanija, među njima i ugovori BS Telecoma?

SARAJEVO, (Patria) - Sarajevsko tužilaštvo trebalo bi pokrenuti detaljnu provjeru ugovora u više javnih kompanija i institucija, a na osnovu kojih je za njih nabavljana softverska oprema u posljednjih nekoliko godina.

Provjera se posebno odnosi na dva telekom operatera u Federaciji, BH Telecom i HT Eronet, te Elektroprivredu BiH i Elektroprivredu HZ HB, Autoceste FBiH kao i Federalni zavod zdravstvenog osiguranja, potvrđeno je nezvanično za Patriju iz više izvora bliskih Tužilaštvu.

Govori se o milionima maraka javnog novca koji se godišnje troše za nabavku i održavanje informatičkih softvera u kompanijama i institucijama od javnog značaja, a vještačenjem bi se moglo utvrditi da li su ti softveri plaćani po realnoj ili uvećanoj cijeni, kao i da li su kompanije i institucije provodile transparentan javni konkurs prilikom odabira dobavljača.

Sumnja se na višestruko uvećanje cijena prilikom nabavke softvera za navedena preduzeća, nakon čega je novac s računa privatnih firmi vraćan onima koji su omogućili navodno sumnjive tendere.

Prema nezvaničnim informacijama, predmet provjere će biti ugovori sa više domaćih i stranih privatnih firmi koje su nabavljale i održavale softvere za javna preduzeće i institucije, ili to još uvijek rade. Spominju se firme iz Zagreba i Beograda, kao i firma BS Telecom, registrirana u Sarajevu, kao i neke druge privatne informatičke firme iz Sarajeva, koje se na tržištu pojavljuju ili su se pojavljivale samostalno ili u konzorciju sa BS Telecomom.

U bazi CIN-a stoji da je firma BS Telecom od 2011. do 2015. godine potpisala sa državnim kompanijama 24 ugovora ukupne vrijednosti nešto veće od 32 miliona KM, što je tu privatnu firmu dovelo na poziciju vodećih informatičkih društava u zemlji. Najvrijednije ugovore BS Telecom je potpisivao s BH Telecomom, Elektroprivredom BiH i Hrvatskim telekomunikacijama Mostar, te Federalnim zavodom zdravstvenog osiguranja. 

Mediji su 2012. objavili da je BS Telecom privatna informatička firma osnovana kao sarajevska firma-kćerka kompanije Strom iz Praga. Tadašnji sedmični list Slobodna Bosna objavio je da iza BS Telecoma stoji Miodrag Škrbić, Nihad Hurem te još neki ljudi, svi bliski prijatelji tadašnjeg predsjednika SDP-a BiH Zlatka Lagumdžije, koji će sa te pozicije biti smijenjen nakon izbornog poraza 2014. godine.

Do 2011. godine BS Telecom je poslovao bez spektakularnih rezultata, a onda je od 2011. godine dobio vešemilionske ugovore sa najprofitnijim javnim kompanijama u BiH, što ga je učinilo jednim od vodećih informatičkih društava u zemlji.

Prema poslovnim izvještajima, koji su pokazani na uvid Patriji, BS Telecom je od 2008. do 2011. godine prijavio prihod od svega 8,9 miliona KM. Od 2012. od 2014. godine prijavljeni prihod te kompanije doživljava nagli skok i iznosi 62 miliona KM, a sve zahvaljujući ugovorima s javnim preduzećima.

Povrat na vlasnički kapital u BS Telecomu iznosi 514 posto. Poređenja radi, prema podacima dostupnim na stranici Microsofta, ta svjetska kompanija prijavila je povrat na vlasnički kapital koji nije prešao 32 posto.

Osnovano se sumnja da su se poslovi u javnim kompanijama i institucijama BS Telecomu dodjeljivali na preporuku, ili barem uz znanje Zlatka Lagumdžije. U vrijeme kada su BH Telecom i Elektroprivreda BiH dodjeljivale ugovore BS Telecomu na čelnim pozicijama tih javnih kompanija sjedili su asistenti profesora Lagumdžije; Kemal Kačapor i Elvedin Grabovica.

Kemal Kačapor je bio u Nadzornom odboru BH Telecoma, a Elvedin Grabovica direktor Elektroprivrede, obojica Lagumdžijini asistenti na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Ensad Karić, također blizak Lagumdžiji, bio je na čelu Autocesta FBiH. Dženanu Muračević, tadašnju članicu Uprave BH Telecoma mediji također dovode u vezu sa Lagumdžijom.

U periodu kada je ta privatna firma dobivala višemilionske ugovore u javnim preduzećima i institucijama, na čelu BS Telecoma nalazio se Emir Hurem, koji bi također moga biti obuhvaćen istragom.

Centri civilnih inicijativa već nekoliko godina upozoravaju da najviše korupcije u Bosni i Hercegovini ima u javnim nabavkama.

"Na pitanje gdje je ona najprisutnija, istraživanja i domaća i strana, ali i svakodnevna percepcija građana, ustvari govore da najviše korupcije ima tamo gdje ima najviše moći, odnosno gdje ima najviše novca.“

Druge organizacije upozoravaju da se najviše sumnjivih ugovora potpiše upravo u polju informatike, građevine, marketinga kao i konsultantskim uslugama.