Učešće javnosti u procesu programiranja rada u institucijama vlasti u BiH: Pad nivoa povjerenja

SARAJEVO, (Patria) - Centri civilnih inicijativa (CCI) danas su predstavili Analizu “Učešće javnosti u procesu programiranja rada u institucijama vlasti u BIH”.

Evropski put svake države podrazumijeva učešće svih relevatnih subjekata, a u Bosni i Hercegovini to podrazumijeva učešće svih nivoa vlasti.

Po uzoru na EU standarde i iskustva zemalja regiona, koje su već postale članice EU porodice ili su korak bliže u odnosu na BiH, aktivna uloga, podjela i preuzimanje odgovornosti svih aktera trebala bi imati posebnu važnost na evropskom putu Bosne i Hercegovine u svakom segmentu.

Učešće organizacija civilnog društva u procesima izrade javnih politika je dio političkih uslova za članstvo u EU.

U BOSNI I HERCEGOVINI NA RAZLIČITIM NIVOIMA POSTOJE RAZLIČITI AKTI, DOKUMENTI KOJI DEFINIŠU UČEŠĆE JAVNOSTI U KREIRAJU I PROVOĐENJU POLITIKA, PROPISA I DR. Poslovnicima o radu institucija izvršne i zakonodavne vlasti u BiH utvrđena je obaveza programiranja rada, učesnici i koraci procesu, dok je mogućnost učešća zainteresovane javnosti u postupku planiranja/programiranja rada propisana drugim aktima.

MEHANIZMI PREDVIĐENI POSTOJEĆIM ZAKONSKIM RJEŠENJEM NA DRŽAVNOM I ENTITETSKOM NIVOU POKAZUJU DA SU ULOGA I EFEKTIVNI UTICAJ GRAĐANA ZANEMARLJIVI I VIŠE SLUŽE ISPUNJAVANJU FORME NEGO STVARNOJ MOGUĆNOSTI UKLJUČIVANJA ZAINTERESOVANE JAVNOSTI. Kako bi razumjeli prepreke učešću građana u procesu planiranja, Centri civilnih inicijativa uputili su upitnik prema institucijama vlasti u BIH sa više pitanja vezano za programiranje rada. Upitnik je upućen svim institucijama izvršne i zakonodavne vlasti u BIH (državni, entiteski i kantonalni nivo), a jedno od pitanja odnosilo se na mogućnost uključivanja šire javnosti u kreiranje godišnjeg plana rada institucija vlasti u BiH.

 Dobijeni odgovori ukazuju na zanimljiv podatak, a to je da je mogućnost učešća javnosti (građana) propisana na kantonalnom nivou i to kod nekoliko kantona (SBK, ZDK, KS), dok ista nije precizirana u aktima institucija na višim nivoima. A upravo je javnost ta koja bi direktno mogla mijenjati proces uključivanja i učešća građana u planiranje donošenja ključnih životnih pitanja od strane onih koji ih zastupaju i čije interese predstavljaju.

USTAVNO UREĐENJE BOSNE I HERCEGOVINE I STRUKTURA VLASTI UTIČE, IZMEĐU OSTALOG, NA UČEŠĆE JAVNOSTI, PREVASHODNO ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA, U PROCESU KREIRANJA POLITIKA. U postojećem zakonodavstvu ne postoje izričite odredbe kojim se neposredno uređuje učešće civilnog društva u procesu odlučivanja.

U poređenju sa drugim zemljama u regionu, ne postoji specijalizovano tijelo zaduženo za saradnju sa OCD. Navedeno, za posljedicu ima učešće OCD u ograničenom obimu, sa nejasnim pravnim okvirom, na što ukazuju i rezultati iz upitnika koji je CCI proveo prilikom kreiranja ove Analize. Za saradnju vlasti i civilnog društva na državnom nivou potpisani Sporazum o saradnji Vijeća ministara i nevladinog sektora u BiH podrazumijeva uključenost u dijalog za planiranje i provođenje mjera koje se u isključivoj nadležnosti BiH, dok generalno fokus cijelog procesa treba da bude na rješenjima i iznalaženju mehanizama za planiranje rješenja za unaprijeđenje stanja u pojedinim oblastima i pitanjima na svim nivoima. Postupanje institucija po ovom pitanju bi se trebale promijeniti, a javni angažman značajno proširiti.

 MALI PROCENAT GRAĐANA UČESTVUJE U POLITIČKOM ŽIVOTU ILI BAR VJERUJE U EFIKASNOST GRAĐANSKOG UČEŠĆA. Istraživanja javnog mijenja u našoj i zemljama regiona i dalje pokazuju da mali procenat građana učestvuje u političkom životu ili bar vjeruje u efikasnost građanskog učešća. Jedini politički angažman u kome učestvuje više od polovine građana je glasanje na izborima.

Građani su spremniji da učestvuju u aktivnostima u vezi sa donošenjem odluka i rješavanjem problema prevashodno na lokalnom nivou. Veliki procenat građana ne zna ili zna malo o tome šta podrazumijeva uloga njihovih izabranih predstavnika u institucijama vlasti. Samo pojedini su spremni da utiču na proces donošenja odluka na višim nivoima.

UKLJUČIVANJE JAVNOSTI, INTERESNIH GRUPA, GRAĐANA U PROCES IZRADE SMJERNICA DJELOVANJA U INSTITUCIJAMA VLASTI NA SVIM NIVOIMA TREBALO BI, BAREM ZA SADA, IMATI ZNAČAJNU ULOGU, UZ DEFINISANJE ULOGE JEDNIH U ODNOSU NA DRUGE. To podrazumijeva da je potrebno krenuti putem veće participacije svih zainteresovanih subjekata u kreiranju smjernica i programa rada zakonodavnih organa vlasti u BiH., kako bi se preuzela “odgovornost i vlasništvo” u cijelom procesu.

SVE STATISTIKE UKAZUJU GENERALNO NA PAD NIVOA POVJERENJA JAVNOSTI U RAD INSTITUCIJA. Jedan od uzroka jeste nedovoljnja informisanost o radu od strane samih institucija.Zbog navedenog je veoma važno da se institucije prije svega suoče sa ovim problemom pada nivoa povjerenja, te ulože više vremena i resursa u nove aktivnosti. Cijeli proces treba da podrazumijeva sljedeće korake: informisanje, konsultacije, planiranje. Ovi koraci bi trebali biti inicirani od strane predstavnika institucija s ciljem, prije svega, jačanja povjerenja svih zainteresovanih subjekata u institucije vlasti, te preuzimanje uloge i odgovornosti svih aktera u rješavanju važnih životnih pitanja.

U BIH IZOSTAJE POVRATNA INFORMACIJA ZA JAVNOST OD STRANE INSTITUCIJA O KORIŠTENJU POSTOJEĆIH FORMALNIH I NEFORMALNIH OBLIKA UČEŠĆA JAVNOSTI U PLANIRANJU JAVNIH POLITKA. Republika Slovačka je jedna od zemalja u kojoj se kreira stalni ažurirani pregled korištenja alata za učešće uz prijedlog novih ideja za unaprijeđenje, što je primjer koji može poslužiti za predlaganja istog ili sličnog rješenja u našoj zemlji. Kreiranjem zajedničke platforme u vezi pristupa informacijama mogu se potaknuti zagovaračke aktivnosti u vezi bilo kojeg pojedinačnog pitanja/problema u zemlji.

PORED INFORMISANJA I KONSULTACIJA U PROCESU UČEŠĆA, PARTNERSTVO PREDSTAVLJA VAŽAN ELEMENT, JER PODRAZUMIJEVA ZAJEDNIČKU ODGOVORNOST U SVIM FAZAMA PROCESA DONOŠENJA ODLUKA. Partnerstvo se može ostvariti u svim fazama procesa donošenja odluka, a posebno je relevantno za određivanje programa rada ili u fazama sprovođenja programa.

 Pojedine zemlje ovo pitanje su riješile formiranjem Centra za analize, koji bi pomogao institucijima kao servis, pri kreiraju programa rada, a na osnovu legislative koju je neophodno donijeti u određenom vremenskom periodu Za unapređenje mehanizama i prakse uključivanja civilnog društva u proces kreiranja javnih politika u svim zemljama Zapadnog Balkana, posebno u kontekstu EU integracija, iskustva pokazuju da ne treba čekati otvaranje pregovora da bi se uspostavile prakse učešća svih zainteresvoavnih subjekata, već raditi na istim u ranim fazama.

Istovremeno potrebno je maksimalno primjeniti postojeće mehanizme, kao i po potrebi unaprijediti iste. Neke zemlje su tako pristupile donošenju Zakona o javnim konsultacijama u cilju definisanja proceduralnih normi za transparentnost i učešće javnosti u odlučivanju na državnom nivou (Albanija), dok je u nekim zemljama (Makedonija) pitanje učešća javnosti u procesu donošenja odluka uređeno Ustavom.