Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović gostovao je u emisiji Nedjeljom u 2 na HRT-u, urednika i voditelja Aleksandra Stankovića. Na pitanje o presudama bosanskohercegovačkim Hrvatima Čović je rekao kako se ona mora uvažavati.
- Imamo drugostupanjsku presudu koja je pravomoćna i treba vidjeti ima li načina da se ona preispita, mada ja mislim da takvo što nije moguće - rekao je Čović i dodao da se time trebaju baviti oni koji u ovom slučaju imaju direktni interes. Uvažava presudu, ali bi je preispitao, premda zna da to nije moguće.
“Zločin je zločin, i ko god ga je izvršio treba odgovarati, a presudu se treba uvažavati”. Tom se tvrdnjom Čović distancirao od izjava Dragana Čovića odmah nakon presude Tribunala šestorci: “Presuda Tribunala u Hagu je zločinačka”.
Kad ga je Stanković upitao za Dretelj i druge logore, distancirao se od istine i iznio laži o 310 logora za Hrvate. Neuvjerljivo je odgovarao na pokazivanje dokumenta u kojem se vidi da je logoraše zlorabio za svoje poslove u Sokolu. Čak mu se i na licu i u glasu mogla osjetiti potpuna zbunjenost pred dokumentima s kojima ga je novinar suočio.
Uobičajeno je i u ovom intervjuu na sve načine pokušavao prikazati bošnjačku politiku kao nešto što hoće uništiti Hrvate u BiH. Kao što je i do sada svoje loše poteze uvijek je pravdao ugroženošću Hrvata i to isključivo od Bošnjaka. Ni ovaj put se nije osvrnuo na zločinačko etničko čišćenje hrvatskog naroda u RS-u devedesetih godina.
“Dodik nije onakav kakvim ga prikazuju mediji”, rekao je Čović i time šokirao javnost Hrvatske. Uostalom šta misli o Dodikovim opravdanjima zločina Ratka Mladića i etnički čistoj RS od Hrvata i Bošnjaka? Mediji su ispali kao dežurni krivac koji po Čoviću trebaju da prešute gotovo svakodnevne antibošnjačke i antibosanske ispade Milorada Dodika.
Premda na distanci, Čović je prigovorio aktuelnoj politici Zagreba, a onda etiketirao politiku prvog predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana, zamjerajući što se prije 20 godina nije išlo agresivnije u traženje trećeg entiteta. Kao da to Tuđman nije radio vojnom agresijom i zločinima.
- Možda smo trebali biti agresivniji, možda smo prije 20 godina trebali tražiti treći entitet. Mi smo izabrali drugi put i mi jedini tražimo da što prije dobijemo status kandidata EU, dok drugi traže krivca. Ako nam neko želi dobro, mi odmah moramo dobiti status kandidata i postat ćemo normalnija država.
- Mi ćemo imati jednakopravnost, pitanje je hoće li biti tri, četiri, pet ili šest federalnih jedinica. Također, ja mogu maštati o trećem entitetu, ali dvije trećine predstavnika mora izglasati promjenu Ustava - objasnio je Čović.
Dakle, imat će ono što je prema Ustavu nemoguća misija. Imamo dvije nesreće, a Čović nam predlaže da izaberemo i treću nesreću.
Bila je to još jedna nevješta konstrukcija. Upravo je nakon presude šestorki Čović otvoreno zaprijetio da će zaustaviti put BiH u EU. Njegov problematičan odnos sa Dodikom otvorio je i neka njegova protivljenja zacrtanim globalnim kretanjima regije.
Na sjednici Parlamenta BiH 14. decembra 2017. razmatrana je inicijativa zastupnika Denisa Bećirovića, koji je zatražio da Vijeće ministara u roku od 30 dana od usvajanja te inicijative pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u procesu priključenja NATO-u, s prijedlogom konkretnih mjera za dinamiziranje aktivnosti na tom putu.
HDZ BiH i SNSD su bili protiv usvajanja inicijative čime se još jednom potvrdilo partnerstvo Dragana Čovića i Milorada Dodika u izolaciji BiH od euroatlantskih integracija.
S. Omeragić