Prijedlog SDA i HDZ: U narednoj sedmici o sudbini izmjena Izbornog zakona

SARAJEVO, (Patria) - Na sjednici Predstavničkog doma PSBiH zakazanoj za 17. januar ponovo će se naći dva prijedloga izmjena Izbornog zakona. I onaj HNS-ov, odnosno HDZ-ov i SDA-ov. Kako sada stvari stoje veće šanse ima Stranka demokratske akcije (SDA) i njihov Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo da je hitna procedura za prijedlog Izbornog zakona HNS-a usvojena, ali se u anstavku očekuje obaranje zakona I povlačenje iz parlamentrane procedure.

Ključnu ulogu u svemu mogli bi odigrati zastupnici iz bh. entiteta RS, kao i zastupnici Saveza za bolju budućnost (SBB) te zastupnici Jasmin Emrić i Zaim Backović.

Iza SDA-ovog prijedloga stoje u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, Amir Fazlić, Šemsudin Mehmedović, Asim Sarajlić, Nermina Kapetanović, Safer Demirović i Hazim Rančić. 

Parlamentarci iz reda SDA predložili su da se Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH razmatra po osnovnom, odnosno redovnom zakonodavnom procesu to bi značilo da čak i neki opozicioni zastupnici uz neke korekcije mogu pristati na ovaj prijedlog, posebno ako se u njega pokuša implementirati prijedlog Zakona o izbornim jedinicama koji na nivou Federacije predlažu SDP i DF.

Predložene izmjene proći će dakle komisijsku fazu te da će ostalim parlamentarcima biti data mogućnost da amandmanski djeluju, što je olakotna okolnost za moguće dogovore.
 

Svakako možemo očekivati burnu raspravu.

SDA-ov PRIJEDLOG

SDA je predložila da se u Izbornom zakonu BiH izmijeni član 10.12, stav (2), tako da se za svaki kanton broj stanovnika iz konstitutivnog naroda i iz reda ostalih dijeli brojevima 1, 3, 5, 7 i tako dalje, sve dok je to potrebno za raspodjelu. 

Brojevi koji se dobiju kao rezultat ovih dijeljenja predstavljaju količnike svakog konstitutivnog naroda i ostalih u svakom kantonu. Svi količnici konstitutivnih naroda redaju se zasebno po veličini tako što se najveći količnik svakog konstitutivnog naroda stavlja na prvo mjesto. Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakom kantonu koji ima najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu. Preostala mjesta se daju konstitutivnim narodima i ostalim, jedno po jedno, od najvećeg prema najmanjem prema preostalim količnicima na listi.
Izmjene Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na Grad Mostar kažu da se Gradsko vijeće sastoji od 35 vijećnika koji se biraju u izbornim jedinicama na način: četiri vijećnika iz Izborne jedinice 1, osam vijećnika iz Izborne jedinice 2, po tri vijećnika iz Izbornih jedinica 3 i 4, deset vijećnika iz Izborne jedinice 5, šest vijećnika iz Izborne jedinice 6 i jedan vijećnik iz Izborne jedinice 7. 

Izborne jedinice su Centralna zona i šest gradskih područja koja odgovaraju bivšim općinama čije su granice utvrđene mapom priloženom uz Prijelazni statut Grada Mostara. Izborna jedinica 1 sastoji se od gradskog područja Mostara-Sjever, Izborna jedinica 2 od gradskog područja Mostar-Stari Grad, Izborna jedinica 3 od gradskog područja Mostar-Jugoistok, Izborna jedinica 4 od gradskog područja Mostar-Jug, Izborna jedinica 5 od gradskog područja Mostar-Jugozapad, Izborna jedinica 6 od gradskog područja Mostar-Zapad i Izborna jedinica 7 od Centralne zone. 

HDZ-ov PRIJEDLOG

Predlaže se primjena tzv. ABC modela, prema kojem bi Federacija BiH bila jedna izborna jedinica sa tri izborna područja, i to po etničkom principu. Ključni faktor je posljednji popis stanovništva. SDA je izričito protiv ovog prijedloga.
Praktično - to znači da ako npr. Bošnjak dobije najveći broj glasova u hrvatskom području, neće moći biti član Predsjedništva BiH. Sporan je i prijedlog izbora delegata u Domu naroda u Federaciji. HDZ BiH i to dijeli na područja, tako da npr. Hrvat ne bi mogao biti izabran ako sjedi u Skupštini Kantona Sarajevo, ni Bošnjak iz Kantona 10.

U prijedlogu HDZ-a BiH nema ni slova o provedbi presuda poput one Sejdić i Finci, na čemu SDA izričito insistira. Umjesto kompromisa, čuju se samo najave blokada bh. institucija i glasine o neodržavanju općih izbora iduće godine.

Prijedlog HDZ-a BiH nije predvidio ni promjene u sastavu Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a potrebno je da u taj zakonodavni dom moraju biti uključeni i predstavnici iz reda ostalih.
Kada je u pitanju rješenje pitanja za Grad Mostar, HDZ-ov prijedlog identičan je onome koji je odbačen neposredno prije izbora 2016. godine.

HDZ i HNS BiH predlažu da se Gradsko vijeće Grada Mostara i dalje sastoji od 35 vijećnika koje neposredno biraju birači upisani u Centralni birački spisak. Određeni broj vijećnika birao bi se iz izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, dok bi se kompenzacijski mandati dodjeljivali s teritorije cijelog područja Grada Mostara. Svaki konstitutivni narod imao bi najviše 15, a najmanje četiri vijećnika, dok bi "ostali" imali jednog vijećnika

Birač bi imao jedan glasački listić za mandate proporcionalne zastupljenosti u višečlanim izbornim jedinicama za koje je birač upisan u Centralni birački spisak. Ovaj glasački listić uzimao bi se u obzir i za raspodjelu kompenzacijskih mandata.

Od 35 mandata za Gradsko vijeće Grada Mostara, između 23% i 27% bili bi kompenzacijski mandati. Preostali mandati raspodjeljivali bi se u izbornim jedinicama, kojih bi bilo pet.