Najvažniji događaj godine za region - kraj konflikta Grčke i Makedonije

SKOPLJE/ ATINA (Patria) - Možda jedan od najznačajnih događaja u ovoj godini koji se očekuje je odluka o nazivu makedonske države i kraj spora između Grčke i Republike Makedonije koji traje od 1991. godine, piše Glas Amerike.

Simbolički za države Balkana ovo će biti početak kraja konflikata u regionu poslije čega ostaje jedino neriješen problem Beograda i Prištine.

Za Makedoniju ovo je, prema analitičarima, i jedina prepreka koju mora da premosti da bi postala članica NATO, čime bi uticaj ovog vojnog bloka znatno ojačajao u regionu.

Makedoniji je članstvo izmaklo 2008. godine na samitu u Bukureštu kada ju je usljed spora oko imena, Grčka blokirala na tom putu.

I još jedna stvar oko koje se analitičari slažu je pozitivan ishod u ovim pregovorima, jer su obje vlade pokazale riješenost da se ovo pitanje raščisti, a svojim politikama su pokazale da žele svoje države da vode naprijed.

"Rješenjem spora oko imena će 18. maja ove godine na samitu u Sofiji biti poslana snažnija poruka nego ikada i ujedno kroz bugarsko predsjedavanje EU ponovno će Balkan biti vraćen u evropske prioritete. Postoji još jedna mogućnost da Grčka podrži prijem Makedonije u NATO-a pod sadašnjim imenom, a da naknadno se reši pitanje imena. Ova varijanta je malo vjerovatna. Nerješavanja spora oko imena i time onemogućavanje ulaska Makedonije u članstvo NATO otvara prostor za jačanje Rusije i nekih drugih država u Makedoniji i regionu," kaže  Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana, prenosi agencija Patria.

U izjavi za Glas Amerike Bećirović dodaje da očekuje pozitivan ishod i da ne vidi nikakvu opasnost od potencijalnih nemira u Grčkoj, koje su neki mediji najavljivali proteklih dana.

Zvaničnici dvije države uporno nastoje da sve u vezi sa pregovorima oko novog naziva Makedonije do samog kraja ostane daleko od medija kako bi se izbjegle tenzije u javnosti obje države.

Nakon što je nekoliko organizacija iz Soluna reagovalo na pregovore, a čiji se pripadnici protive bilo kakvoj upotrebi riječi Makedonija u imenu, oglasio se i Sinod Grčke pravoslavne crkve koji zastupa isti stav, što je izazvalo reagovanja državnih institucija. Ovoj opciji priključila se u velikom broju i grčka dijaspora, uglavnom ona koja živi preko Atlantika.

"Inače, pravoslavne crkve su nacionalne crkve i uvijek su vezane za državu. Grčka pravoslavna crkva ima posebno mjesto u zajednici pravoslavnih crkava, kojih je ukupno 14. Crkva je ukorjenjena i u političkom životu. Pod vladavinom Ciprasa uticaj Grčke pravoslavne crkve znatno je smanjen," kaže Bećirović.

Običaj je da grčki premijer kada je izabran položi zakletvu na Bibliju uz prisutnost poglavara grčke pravoslavne crkve. Premijer Cipras odbio je taj ritual i nije položio zakletvu na Bibliji, jer se deklarisao kao ateista.

Dojče vele na makedonskom jeziku tim povodom konstatuje da se čini da ova situacija brine grčku vladu koja se, kako se navodi, plaši da bi takva situacija mogla da dovede i do javnih nemira u grčkom društvu.

"Radi se o dvije susjedne i prijateljske države, koje pripadaju istom civilizacijskom krugu. Grčka je članica NATO-a i EU, a Makedonija sva nastojanja i napore usmjerava upravo ka članstvu u te dvije asocijacije. Demonstracije i nemiri se dešavaju obično tada kada iza svega stoji Vlada, otvoreno ali češće prikriveno, tiho iz pozadine. Mogući su manji sporadični kontrolisani nemiri," kaže Bećirović.

Ostaje jedino da se vidi da li će relativno mlada makedonska vlada održati riječ kada je u pitanju odlučivanje o novom imenu države, a koje treba da se definiše referendumom.

"Ako rukovodstvo Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije pređe na organizaciju referenduma o pitanju imena, nejasno je da li će uspjeti da ubijedi većinu ljudi da odobri dogovor," kaže Nikolaos Cifakis, profesor na Univerzitetu u Peloponezu u izjavi za portal EWB (European Western Balkans).

Sa svoje strane Bećirović misli da će vlada Zorana Zaeva raspisati referendum jer je u svom dosadašnjem radu pokazala transparentnost, kao i sprovođenje svojih predizbornih obećanja.

"Nova Vlada obavezala se da će raditi u interesu građana i transparentno. To obećanje je u proteklih sedam mjeseci i ispunila. Verujem da će taj referendum i uspjeti, jer građani Makedonije žele napredak i bolju budućnost," vjeruje direktor instituta iz Ljubljane.

Unutrašnji sukobi mogu da dovedu do odlaganja ili kašnjenja u rješenju ovog spora, ali pozitivine tendencije sa strane obje vlade za sada daju izglede da se ovaj konflikt razreši kako bi zemlje prosperirale.

Cifakis za EWB kaže da će domaća pitanja i u Atini i Skoplju eventualno biti "bitnija od međunarodnih pregovora posredovanih od strane UN“ i da to može dovesti do odlaganja rješavanja spora.