Usvojen Budžet BiH za 2018. godinu

SARAJEVO, (Patria) -  Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je na današnjoj sjednici Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2018. godinu. S obzirom na važnost tačke danas je u toku sjednice zasjedala i Komisija za finansije i budžet Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja je od predloženih 20 amandmana usvojila set od tri amandmana čiji su predlagači zastupnici Mladen Bosić i Borislav Bojić.

Zastupnici SBB-a žalili su zbog toga što Komisija za finansije i budžet Zastupničkog doma PSBiH nije podržala njihove amandmana koji se odnose na diskreciono pravo raspodjele sredstava iz tekuće rezerve.

Zastupnik Damir Arnaut kazao je da SBB traži da se sredstava iz tekuće rezerve na koja imaju pravo članovi Predsjedništva BiH te predsjedavajući Vijeća ministara BiH i njegova dva zamjenika raspodjele za sport, projekte institucija kultura i nauku.

Odlukom komisije nije bila zadovoljna ni zastupnica DF-a Maja Gasal-Vražalica s obzirom na to da nije podržan njen amandman da se iz grantskih sredstava Ministarstva civilnih poslova BiH izdvoje sredstva za digitalne narukvice djeci koja boluju od autizma.

Zastupnički dom PSBiH podržao je odluku komisije i nije prihvatio amandmane Kluba zastupnika iz reda SBB-a isto kao ni i amandman Maje Gasal-Vražalica.

Danas je bila rasprava i o Prijedlogu zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, čiji su predlagači poslanici SDA Amir Fazlić, Nermina Kapetanović, Šefik Džaferović, Safer Demirović, Hazim Rančić, Asim Sarajlić i Šemsudin Mehmedović dio je dnevnog reda današnje sjednice PD PSBiH.

Nakon obavljene rasprave o Prijedlogu Izbornog zakona kojeg su predložili HNS, odnosno HDZ-a i koji je usvojen na Domu naroda zastupnici Predstavničkog doma raspravljaju i o ovom SDA prijedlogu.

Šefik Džaferović (SDA) istakao je da želi reći nekoliko rečenica, iako se već dosta toga moglo čuti.

-  Ovaj prijedlog zakona ne obuhvata izbor članova Predsjedništva BiH. Naš prijedlog zakona se bavi popunom Doma naroda i izbora u Gradu Mostaru. Naš prijedlog poštuje Ustav BiH  - kazao je Džaferović.

Nikola Lovrinović (HDZ) govoreći na istu temu od dvije tačke dnevnog reda konstatirao je da predlagači ne navode odluku Ustavnog suda.

- Ostaje se pri želji da se drugima biraju predstavnici – kazao je Lovrinović.

Kada je u pitanju Dom naroda Lovrinović je kazao da sve strane s bošnjačkim predznakom neki balans građanskog i nacionalnog.

-  Svaki vitalni nacionalni interes pretvara se u cirkus – kazao je Lovrinović.

Između ostalog ovaj prijedlog sačinjen je na način da je predloženo da se u Izbornom zakonu BiH izmijeni član 10.12, tako da se za svaki kanton broj stanovnika iz konstitutivnog naroda i iz reda ostalih dijeli brojevima 1, 3, 5, 7 i tako dalje, sve dok je to potrebno za raspodjelu.

Brojevi koji se dobiju kao rezultat ovih dijeljenja predstavljaju količnike svakog konstitutivnog naroda i ostalih u svakom kantonu. Svi količnici konstitutivnih naroda redaju se zasebno po veličini tako što se najveći količnik svakog konstitutivnog naroda stavlja na prvo mjesto.

Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakom kantonu koji ima najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu. Preostala mjesta se daju konstitutivnim narodima i ostalim, jedno po jedno, od najvećeg prema najmanjem prema preostalim količnicima na listi – stoji u Prijedlogu zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Kada je riječ o izmjenama koje se odnose na Grad Mostar SDA predlaže da se Gradsko vijeće sastoji od 35 vijećnika koji se biraju u izbornim jedinicama na način: četiri vijećnika iz Izborne jedinice 1, osam vijećnika iz Izborne jedinice 2, po tri vijećnika iz Izbornih jedinica 3 i 4, deset vijećnika iz Izborne jedinice 5, šest vijećnika iz Izborne jedinice 6 i jedan vijećnik iz Izborne jedinice 7.

U prijedlogu se navodi da najmanje četiri predstavnika svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda ostalih će biti zastupljeni u Gradskom vijeću. Također navodi se da niti jedan od konstitutivnih naroda ne može imati više od 15 vijećnika.