Deleut za NAP: Ne može postojati politički dogovor oko Popisa, takve stvari određuje struka

SARAJEVO, (Patria) - Predsjednik Sindikalnog odbora Zavoda za statistiku FBiH Sulejman Deleut rekao je za agenciju Patria da su podaci o Popisu stanovništva u BiH - koje je objavila Agencija za statistiku BiH – zvanični i kao takvi se ne mogu mijenjati političkim dogovorima. 

Odgovarajući na Upitnik Evropske komisije bh. vlast nisu mogle postići kompromis oko toga koje će podatke koristiti u odgovoru na pitanje „3b – stanovništvo prema spolu, starosnoj dobi i regionalnoj raspoređenosti“. Kako stvari sada stoje, Vijeće ministara prema Briselu namjerava na to pitanje odgovoriti s dva odgovora, i to s podacima koje je objavila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine – a koji su kao takvi i priznati od relevantnih međunarodnih institucija - te s nepriznatim podacima koje je objavio Zavod za statistiku bh. entiteta Republika Srpska. 

Prema rezultatima popisa stanovništva u BiH živi ukupno 3.531.159 stanovnika. U entitetu FBiH živi 2.219.220 stanovnika, u Republici Srpskoj živi 1.228.423 stanovnika, dok Brčko distrikt ima 83.516 stanovnika. Prema nacionalnosti u Bosni i Hercegovini je 50,11% Bošnjaka, 30,78% Srba, 15,43% Hrvata i 0,77% stanovništva se nije izjasnilo.

Prema podacima koje je objavio Zavod za statistiku RS u decembru 2016. godine na području ovog entiteta živi ukupno 1.170.342 stanovnika. U odnosu na priznati Popis to je manje za 58.081 stanovnika.

Iz opozicije upozoravaju da su različiti odgovori na isto pitanje u Upitniku krivotvorenje dokumenata, što je krivično djelo prema kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine. 

Različiti podaci o broju stanovnika u BiH mogli bi izazvati pometnju u samom unutarnjem funkcioniranju zemlje, budući da se raspored javnih prihoda, ili sam izborni proces u zemlji direktno naslanja na popis stanovništva.

Deleut kaže da postoje nadležne institucije koje trebaju utvrditi da li je ovakav način tretiranja Upitnika Evropske komisije krivično djela ili nije, ali s pozicije sindikata želi stručnjake Zavoda za statistiku FBiH zaštititi od bilo kakvih političkih utjecaja, kojih je očigledno bilo. 

„Mi samo želimo da odvojimo struku od politike. Sve što smo uradili u vezi Popisa uradili smo po međunarodnim standardima, i to se ne može mijenjati političkim odlukama“, rekao je Deleut.

Na području Bosne i Hercegovine 11. novembra 2016. uhapšeno je 19 osoba, a sumnjiče se za krivično djelo organizirani kriminal, u vezi s krivičnim djelima zloupotreba položaja, povreda zakona sudije, pranje novca i prevara.
Jedan od uhapšenih, bivši ministar MUP-a RBiH Alija Delimustafić optužen je da je od 2009. do 2016. godine organizirao kriminalnu grupu koja je, između ostalog, nezakonito knjižila i preprodavala nekretnine uglavnom umrlih osoba na području KS.

„U sudskim postupcima koje je vodila sutkinja Lejla Fazlagić-Pašić, nekretnine s umrlih knjižili su na članove organizacije i rodbinu, a potom su ih sklapanjem ugovora prodavali trećim osobama“, naveli su iz Kantonalnog tužilaštva. 

Eksperti upozoravaju da se na sličan način može tretirati i slučaj „Odgovora na Upitnik Evropske komisije“. Nezakonito mijenjanje zvaničnih podataka o broju stanovnika u BiH jednako je krivično djelo kao nezakonito mijenjanje katastarskih podataka.

U Član 226., stav 1, Krivičnog zakona BiH stoji: „Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadržajem, ili koja svojim potpisom, odnosno službenim pečatom omogući pravljenje takve isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.“