SARAJEVO, (Patria) - Parlamentarna skupština Vijeća Evrope usvojila je Rezoluciju o BiH u kojoj se kao jedna od zamjerki našoj zemli stavlja i to što Srbi nisu konstitutivan narod u nekim kantonima u Federaciji BiH.
Patria je u nekoliko navrata pisala o problemu s kojim se Srbi suočavaju u kantonima u Federaciji u kojima HDZ BiH ima apsolutnu ili relativnu vlast, ali da to ne predstavlja nikakav problem u međusobnim odnosima Milorada Dodika i Dragana Čovića.
Već godinama se Srbi u kantonima u Federaciji BiH u kojima Čovićev HDZ ima apsolutnu vlast bore za osnovna politička prava, ali im to HDZ uskraćuje. Identična situacija je i s Hrvatima u RS-u.
To nije nikakva prepreka za sjajne odnose dvojca Čović-Dodik.
Rezolucijom Vijeća Evrope nalaže se političkim predstavnicima u BiH da provedu izmjene kantonalnih Ustava, kako bi svai narodi i građani imali jednaka prava. Ustav HNK, pored još tri kantona u Federaciji BiH, ne priznaje Srbima ulogu konstitutivnog naroda.
To su Zapadnohercegovački (ZHK), Posavski i Kanton 10, odnosno kantoni u kojima relativnu ili apsolutnu vlast ima HDZ.
Draganu Čoviću i HDZ-u puna su usta priče o ugroženosti Hrvata u BiH, a za to vrijeme u sredinama gdje vlada ne dozvoljava nikakva prava Srbima.
S identičnim problemima, s kakvim se suočavaju Srbi u četiri kantona, suočavaju se i Hrvati u Republici Srpskoj. Sve to ne smeta Draganu Čoviću i Miloradu Dodiku da godinama imaju neraskidive političke odnose.
Njih dvojica često se sastaju na različitim mjestima od Mostara do Banja Luke, razgovaraju o mnogim temama, ali nikako da na red dođe tema o ugroženosti Hrvata u RS-u i Srba u kantonima gdje vlada HDZ. Očito je da Čović i Dodik imaju prešutan dogovor oko tog problema i nemaju namjeru da ga riješe sve dok taj problem ne ugrožava njihovu vladavinu.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je prije 18 godina donio odluku o ravnopravnosti svih naroda, a nekadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown prije 16 godina je potvrdio da se Ustav FBiH mora odnositi i na kantone, te da svi narodi moraju biti ravnopravni. Međutim, te odluke ni do danas nisu ispoštovane.
Čelnik HDZ-a Bariša Čolak odmah nakon usvajanja Rezolucije u Vijeću Evrope poručio je kako građansko uređenje BiH vodi ka dominaciji većinskog naroda u ovoj zemlji, u ovom slučaju bošnjačkog. Čolakova izjava direktna je poruka kako se ne slaže s Rezolucijom.
- Čelnici HDZ-a BiH Borjana Krišto i Bariša Čolak javnim istupima nastoje sakriti suštinu njihove etničke retrogradne politike izjavama da građanska BIH znači nestanak Hrvata (Krišto), odnosno da građanska BIH jeste velikobošnjačka država (Čolak). Sa ovakvim izjavama, ponižavaju vlastiti narod, svodeći ga na neprosvijećenu skupinu koja ne razumije društvene procese i čije prosvjetljenje može učiniti samo HDZ na etnički omeđenoj teritoriji – smatra potpredsjednik SDP-a BiH Miro Lazović.
Lazović je mišljenja da bi lider HDZ-a, ako je dosljedan svojim izjavama o Hrvatima kao promicateljima evropskih vrijednosti, usvojenu Rezoluciju Vijeća Evrope o BiH trebao ozbiljno shvatiti.
- Ako je dosljedan svojoj izjavi da su Hrvati u BiH i njegov HDZ "promicatelji evropskih vrijednosti", onda bi tek usvojenu Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope koja jasno i precizno zagovara izmjene Ustava BiH i Izborni zakon u skladu sa građanskim, a ne etničkim principima, Dragan Čović morao shvatiti kao odustajanje od etničkih izbornih jedinica i etničkih teritorijalizacija koje su nužna posljedica takvog pristupa.
Nacionalni interes svakog naroda može se ostvarivati u građanskoj državi kroz slobodu i primjenu punih ljudskih prava kao i kroz paritetnu nacionalnu zastupljenost u ključnim državnim institucijama te konsezusom na vitalnim nacionalnim pitanjima u entitetskim i državnim domovima naroda - zaključuje Lazović.
Ipak, sve su prilike da će i ova Rezolucija, ako je vjerovati prvim reakcijama čelnika vladajućih stranaka u BiH, ostati samo mrtvo slovo na papiru i da će nastaviti da se ponašaju po dosadašnjoj praksi zagovarajući političko uređenje države kakvo ne postoji ni u jednoj uređenoj evropskoj zemlji.