Nacionalističke poruke iz 'građanske' Hrvatske

Piše: A. Aljović
 
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić boravi u službenoj posjeti Hrvatskoj. To je prvi susret predsjednika Srbije i predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović nakon skoro dvije godine. Posljednji je održan u aprilu 2016. u Srbiji.
Dvije zemlje opterećuje niz problema, prije svega neriješena pitanja iz ratne prošlosti, pitanje nacionalnih manjina kao i pitanje granice.

„Odnosi su bremeniti poviješću i danas se nismo doticali toga i o njoj nismo razgovarali. Ona nas priječi da odnose dvije države nazovemo prijateljskim“, izjavila je Grabar-Kitarović novinarima nakon sastanak sa Vučićem, dodajući da je ipak ohrabruje postojanje volje s obje strane da se ti problemi prevaziđu.
 
„Srbija i Hrvatska će, željeli to ili ne neki u političkom sistemu obje države, morati imati bolje odnose. Moramo gledati u budućnost drugačijim očima“, poručio je Vučić.

Analitičari, s druge strrane, primjećuju i to da i pored nagomilanih problema u vlastitim zemljama Vučić i Grabar-Kitarović i dalje ne odustaju od uplitanja u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, što su pokazali i tokom konferencije za medije u Zagrebu. To može značiti nastavak opasne politike protiv BiH iz devedeseth godina, ali i traženje alibija za unutrašnje probleme Srbije i Hrvatske preko leđa Bosne i Hercegovine, odnosno preko leđa naroda koji žive u BiH.

Predsjednica Grabar-Kitarović izjavila je da Hrvatska smatra kako se Izborni zakon BiH mora mijenjati i nadograđivati, na način da predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH trebaju birati isključivo Hrvati.

Takvu tezu zastupa i bosanskohercegovački HDZ. Građanske opcije ocjenjuju da bi to bila nova etnička podjela u zemlji, što je u suprotnost sa građanskom Evropom. Konačno, sama Hrvatska se deklariše kao građanska zemlja. Osim toga, nedopustivo je da Hrvaska uopće utječe na unutrašnju politiku Bosne i Hercegovine, sa bilo kakvim prijedlozima, sve dok Bosna i Hercegovina dobrovoljno ne zatraži konsultantsku pomoć od susjedne zemlje. 

Vučić je u Zagrebu ovog puta bio dosta umjereniji kada je riječ o komentarisanju političke situacije u Bosni i Hercegovini. Poručio je da je Dragan Čović, član Predsjedništva BiH rado viđen gost u Srbiji "i uvijek je dobrodošao." 

„Nisam ulazio u detalje oko izbornog zakona i to ne bi bilo fer. Mi smatramo da Srbi i Hrvati imaju dobar odnos u BiH i želimo da takve odnose uspostave i sa bošnjačkom zajednicom“, kazao je Vučić. Ostalo je nejasno da li je Vučić napravio lapsus kada je rekao „bošnjačka zajednica“ a ne bošnjački narod, te zbog čega je ocijenio da je važno pravdati se u Zagrebu da ima dobre odnose sa Draganom Čovićem.

Vučićevu blažu retoriku neki analitičari vide tek kao mudro taktiziranje - za razliku od drske otvorenosti Grabar-Kitarović - te da će srbijanski predsjednik pokazati da ima iskren odnos prema BiH tek kada javno ospori retrogradnu politiku predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika. Podržavati teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, a istovremeno pružati podršku i Dodiku koji zagovara raspad Bosne i Hercegovine, ne može ići jedno sa drugim.

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane dr. Zijad Bećirović od ranije smatra da ukoliko bi Hrvatska i Srbija željele da se postigne dogovor u BiH oko ključnih problema u zemlji, to bi se postiglo preko noći. „Ali se dešava suprotno - Srbija i Hrvatska izvoze probleme u BiH.“