Medijski izvještaji o Trebevićkoj žičari iz 1959: Za dva dana 6.000 putnika, građani uništili stakla

SARAJEVO, (Patria) – Puštanje u rad Trebevićke žičare najavljeno je za 6. april, na Dan Grada Sarajeva. U Sarajevo će stići brojne delegacije među kojima su gradonačelnici i načelnici evropskih metropola. Prema informacijama koje ima agencija Patria na otvaranje Trebevićke žičare dolazi i delegacija iz Beča. 

Žičara je simbol Sarajeva. Prevozila je turiste i Sarajlije od centra grada do izletišta na Trebeviću. U funkciju je prvi put puštena 4. aprila 1959. godine. Tokom rata u BiH devedesetih godina uništena je u potpunosti, piše Patria.

Evo kako je sarajevsko Oslobođenje izvjestilo o puštanju u promet žičare prije 59 godina:

„Juče je na svečan način na polaznoj stanici u ulici Dimitrija Tucovića puštena u saobraćaj uspinjača Sarajevo - Trebević. Otvaranju je prisustvovao veliki broj građana, koji su ispunili čekaonicu uspinjače i plato ispred nje. Među prisutnima zapaženi su Grujo Novaković, Nisim Albahari, članovi Izvršnog komiteta Centralnog komiteta Bosne i Hercegovine, Dane Olbina i Čedo Kapor, članovi Izvršnog vijeća Bosne i Hercegovine, Braco Kosovac državni sekretar za robni promet i drugi javni i politički radnici. Puštanje uspinjače u saobraćaj veliki broj Sarajlija pratilo je iz svojih kuća, okolnih ulica i bašta.

Poslije govora Ljube Koje i zahvale Ibrahima Slavića, direktora Gradskog saobraćajnog preduzeća, koji će voditi brigu o uspinjači, krenula je prva kabina ka Trebeviću. U njoj su bili Grujo Novaković, Nisim Albahari i Ljubo Kojo. Polazak prve kabine u 12,20 časova prisutni su pozdravili burnim aplauzom.

Izgradnja uspinjače u Sarajevu – građevinski i montažni radovi – počela je prije godinu dana, a pripremni radovi još 1956. godine. Ukupno je uloženo 221,000.000 dinara. U izgradnji i isporuci opreme za uspinjaču, čija dužina iznosi nešto oko dva kilometra, učestvovalo je nekoliko domaćih i jedno inostrano preduzeće. Pogonski dio uspinjače uvezen je od preduzeća 'Transeksport' iz Čehoslovačke, dok je sve ostalo izrađeno u našoj zemlji. Kabine je radilo preduzeće 'Impola' iz Slovenske Bistrice, dok su 'Termoelektro' Beograd, 'Jelšingrad' Banjaluka, 'Energoinvest' Sarajevo i neka druga, izradili su ostale uređaje i dijelove.

Iz Sarajeva na Trebević uspinjačom, sa koje se otkriva veoma lijep pogled na grad i okolinu, putuje se samo 12 minuta. U 50 kabina, koliko ih ima uspinjača za jedan sat, u oba pravca može se prevesti 800 izletnika. Uspinjača je snabdjevena sa svim sigurnosnim signalnim uređajima, kao i akumulatorom za slučaj nestanka struje. Na polaznoj i trebevićkoj stanici izgrađene su čekaonice u kojima se nalaze i mali bifei.“

Dva dana kasnije, 6. maja 1959., isti list piše da su uspinjače u samo dva dana prevezle šest hiljada putnika.

„U nedjelju je Trebević primio prve izletnike uspinjačom. Od 12 sati, kada je uspinjača puštena u saobraćaj, pa do 20 sati, prevezlo se na ovo omiljeno izletište Sarajlija, nešto oko 3000 ljudi. Svi oni koji su toga dana htjeli da se provozaju uspinjačom, u tome nisu uspjeli. Najmanje 2000 Sarajlija ostalo je pred polaznom stankom sa neispunjenom željom. Slika prvog dana ponovila se i u ponedjeljak. Red za uspinjaču počeo se stvarati već u 12 sati. Od 14 do 20 sati naveče na Trebević je prevezeno nešto preko dvije i po hiljade građana.

Kao što je poznato, uspinjača sada radi po privremenom redu vožnje: od 14 – 20 časova. Kako kažu u Gradskom saobraćajnom preduzeću, u najskorije vrijeme uspinjača će raditi preko cijelog dana. Međutim, već sada treba reći da se građani žale što uspinjača ne saobraća bar do 22 sata. Bez sumnje, ove primjedbe imaju rezona.“

Nekoliko dana nakon toga direktor Gradskog saobraćajnog preduzeća Ibro Slavić upozorava na nedolično ponašanje Sarajlija. Na pitanje kako se građani odnose prema postrojenjima i da li se drže propisanog reda, Slavić je rekao da su posjetioci napravili veliku štetu na uspinjačama, ali i da su uznemiravali druge građane.

„Prvog dana posjetioci su savim uništili nove pokretne branike, tako da smo noću morali postaviti nove… Oko donje stanice posadili smo boriće i ukrasno šiblje i sve je to izgaženo… Na gornjoj stanici razbijeno je osam velikih stakala, a na donjoj pet… U nekoliko kabina oštećena su sjedišta i čak odvaljeni neki dijelovi… Djeca iz kabina bacaju kamenje za vrijeme vožnje. Zabranili smo unošenje vazdušnih pušaka u kabine jer su neki putnici pucali na prolaznike (!?)… Pored svega ovoga djeca se penju na stupove. Postavili smo table sa opomenama, ali to ne pomaže“, rekao je Slavić.