SARAJEVO, (Patria) – Vlada Federacije BiH u najvećoj je krizi od početka svog mandata. Loši politički odnosi između SDA i HDZ-a BiH prenijeli su se i na rad izvršne vlasti.
Iz nevladinih organizacija, poput Centara civilnih inicijativa, upozoravaju na izostanak redovnih sjednica Vlade Fadila Novalića, kao i sve veći broj onih hitnih, na kojima se razmatraju obimni dnevni redovi i donose važne odluke, što je protivno pozitivnoj praski. Posljednju redovnu sjednicu Novalić i ministri održali su 8. februara. Ta sjednica je započeta ali nikada nije završena. Prema članu 39. Poslovnika o radu Vlade Federacije BiH, Vlada po pravilu održava sjednice jednom sedmično, po pravilu četvrtkom.
„Do prekida rada Vlade došlo je ni zbog čega“, rekao je Novalić. Poslije je priznao da je kost u grlu vladajuće većine imenovanje Šerifa Isovića na čelo Porezne uprave FBiH, koje je HDZ BiH pokušao osporiti. HDZ BiH insistira na poništenju tog konkursa, čak i nakon što je Sud donio privremenu mjeru u korist Isovića.
Beskorisna reformska agenda
Vlada Fadila Novalića teško da se može pohvaliti i reformskim zakonima. Iako iz Vlade ističu da su od 2015. do danas realizirali dvije trećine iz Reformske agende, eksperti upozoravaju da Vladine mjere nisu donijele pozitivne promjene u društvu.
„Dvije trećine Reformske agende smo servisirali i oni daju i davat će rezultate", zaključio je Novalić krajem prošle godine. Iz CCI ističu da se najveći broj realiziranih mjera ne odnosi na život građana u Federaciji. Osim toga, navode iz te nevladine organizacije, neke mjere su toliko loše osmišljene da isključuju neke druge mjere, iako su donesene u istoj Reformskoj agendiji.
„Skoro svaki drugi radnik, ili približno 45% radnika u FBiH imaju platu ispod 500 KM, dok se 73% radnika, nalaze u zoni relativnog siromaštva s platom ispod 800 KM (ispodprosječna plata). U 2017. dva od tri penzionera, tj. 66% penzionera prima penziju ispod 330 KM, što je zona apsolutnog siromaštva, a preko tri četvrtine penzionera ima penziju nižu od 500 KM“, navodi CCI u svom izvještaju o radu Vlade Fadila Novalića za 2017. godinu.
Vlada Federacije BiH nije poljuljana samo politički. Iako je premijer najavio da će Vlada u ovom mandatu dobiti svoju zgradu, najveća izvršna vlast u FBiH još uvijek je podstanar. Od februara ove godine preselili su se iz zgrade u Alipašinoj ulici u zgradu Energoinvesta u ulici Hamdije Čemerlića na Pofalićima. Takva odluka Vlade više je političko, a ne strateško pitanje. Zgrada u kojoj je Vlada bila smještena od 1997. godine u vlasništvu je opozicionog SDP-a. Za zakup prostorija u zgradi Energoinvesta Vlada FBiH mjesečno izdvaja 36.000 KM, dok je za zakup prostora u zgradi SDP-a plaćala 41.000 KM. Vlada je u Alipašinoj ulici koristila 4.200 kvadrata prostora i 38 parking mjesta, dok u zgradi Energoinvesta ima na raspolaganju manje prostora – 2.054 kvadrata i 10 parking mjesta.
Tadašnji premijer Vlade Kantona Sarajevo Elmedin Konaković kazao je kako više nije valjan ugovor o kupovini zgrade Javne ustanove Studentski centar u Nedžarićima za potrebe smještaja Vlade Federacije BiH, gdje se Vlada planirala preseliti. Konaković je podsjetio da je Vlada FBiH trebala Kantonu Sarajevo do 31. decembra 2017. godine uplatiti prvu tranšu od 15 miliona KM, ali do toga nije došlo.
U Energoinvest za Vladom došli i problemi
Posljednje informacije govore da Vlada planira kupiti dio Energoinvestove zgrade po cijeni od 57 miliona KM, što je više nego dvostruko od cijene koja je trebala biti izdvojena za studentske domove. S druge strane, nije jasno takvo promišljanje Vlade, jer je ranije utvrđeno da objekt Energoinvesta samo djelomično ispunjava uvjete za smještaj Vlade.
Potez Novalića da se preseli u Energoinvestovu zgradu za mnoge kritičare je i omalovažavanje države. Premijer, ministri i osoblje Vlade dijele iste ulaze sa stotinama radnika privatnih firmi, koje su pod zakupom u Energoinvestu.
Konačno, dolazak Vlade u Energoinvest nije napravio samo pometnju među zaposlenim u Vladi, već i među radnicima Energoinvesta kao i zakupcima. Grupa radnika Hidrogradnje danima protestuje ispred Energoinvestove zgrade. Traže da im Vlada osigura odlazak u zasluženu penziju, kao i isplatu zarađenih plaća. To je utjecalo na odluku kod više zakupaca poslovnih prostora u Energoinvestu da najave raskid ugovora s tom državnom kompanijom.
Iz Energoinvesta su potvrdili za Patriju u telefonskom razgovoru da su sa Vladom u Energoinvest došli i problemi, ali nisi mogli govoriti o detaljima ovog problema. /A.A./