Je li Sirija u komšiluku: Strategija razminiranja zapadnog Balkana

Razgovor Merkelove sa Vučićem bio je jedini ispravni evropski odgovor na sukobe u Siriji. Bilo je to smirivanje Zapadnog  Balkana direktnim i otvorenim dijalogom sa srpskim liderom koji ima evidetnu bliskost sa Putinovom politikom. Vučić je to potvrdio u jednom intervjuu, nakon povratka u Srbiju.

Nakon žestokih udara na Siriju, sa ruske pozicije bilo bi strateški logično proširiti sukob i nametnuti američkim saveznicima u Evropi. Zasad su Evropljani neutralni, bez obzira na učešće Francuske u ovim udarima. Evropa je ipak pokazala suzdržanost i osjetljiv odnos prema Rusiji. Pitanje je koliko će to pomoći. Ustvari, niko do sada ne zna ni planirane razmjere i krajnje ciljeve ovog ipak neočekivanog sukoba, kojima se dvije velike sile konfrontiraju, uglavnom u tuđoj zemlji i sa tuđim životima. 

Upozorenja za Balkan stižu danima.

Američki general Vesli Klark (Wesley Clark) je prvo upozorio je u autorskom komentaru koji je objavio list The Washington Post, da je Balkan pred eksplozijom.

On je zatražio je da Zapad hitno reagira i region zaštiti od, kako je rekao, razornog uticaja Rusije, Turske, pa i Kine, te osoba i organizacija koje vrbuju za učešće u terorističkim organizacijama.

- Da bi stvari bile još gore, region pati od zanemarivanja sila koje su bile od ključne važnosti za prekid ratova na području bivše Jugoslavije. Vjerujući da budućnost Balkana leži u članstvu u EU, SAD su u najvećoj mjeri odgovornost za stanje u tom regionu prepustili Briselu. Ali, politička inertnost EU ostavila je BiH, Srbiju, Kosovo, Makedoniju i Crnu Goru da predugo čekaju. I dok SAD i EU spavaju, ostali djeluju – upozorio je Klark.

- Imamo jako puno instrumenata na raspolaganju da odvratimo Balkan od puzajućeg kretanja prema nestabilnosti. Osigurajmo da se ogromna investicija koju smo napravili u turbulentnom regionu (uspjeh američke politike u mirovnim procesima, op.a.), ne uruši zbog naših svađa. Moramo obnoviti naše opredjeljenje za uspjeh zapadnog Balkana. Moramo pomoći drhtavim demokratijama ovog regiona da dosegnu svoj puni potencijal – zaključio je Vesli Klark u autorskom tekstu za The Washington Post.

Ali, već jučer je 'New York Times objavio analizu u kojoj stoji da je Balkan, ''kolijevka Prvog svjetskog rata'', i da će postati ''bojište u onome što se čini kao novi hladni rat''.

Rusija, upozoravaju analitičari, širi svoj utjecaj i uvećava međuetničke tenzije u zemljama koje se nadaju da će ući u Evropsku uniju, poput Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih. Miješanje Rusije već je potaklo Brisel da oživi svoje planove za proširenje, koje je praktički stavila na mirovanje. Usto, i Vašington ponovno usmjerava pažnju na rizik za svoje NATO članice na području Balkana, među kojima je i Hrvatska.

U novom istraživačkom radu za Evropsko vijeće o vanjskim odnosima Galeoti piše kako ''Rusija gleda na Balkan kao na bojno polje u svom političkom ratu'', pokušavajući ''odvratiti pažnju i stvoriti nestabilnost". Čarlsom Kupčanom (Charles Kupchan), bivši direktor odjela za Evropu Vijeća za nacionalnu sigurnost pod predsjednikom Barakom Obamom (Barack), kaže da ''Rusi iskorištavaju posljednji dio zapadne Evrope koji je i dalje politički disfunkcionalan'', određeni materijal za cjenkanje s Evropskom unijom...

Bosna i Hercegovina, zemlja koja je rastrgana i onda opet sastavljena nakon rata, i dalje je krhki konstrukt, opterećen korupcijom, slabim vodstvom i etničkim, odnosno nacionalističkim tenzijama među zajednicama te je u biti metafora cijelog Balkana, piše ''NY Times''.

Jedna od glavnih žarišnih tačaka koje Rusija pokušava iskoristiti, primjećuje Kupčan, inicijativa je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za raspisivanje referenduma o neovisnosti tog poluautonomnog entiteta BiH, napisao je New York Times.

Najefikasniji evropski odgovor za smirivanje Balkana smo čekali kroz evropske sankcije Miloradu Dodiku, najbučnijem ratnom huškaču na tlu Evrope. Još uvijek taj odgovor očekujemo, bez obzira na kakofoniju oko ovih prvih udara i napetosti  koji su ti udari izazvali u svjetskoj javnosti.

Na kraju, svi domaći eksponirani politički i vojni analitičari tvrde kako udari na Siriju neće na bilo koji način pogoditi Balkan pa ni BiH. Koliko su analitičari u pravu - vidjet ćemo.

Balkanska i posebno bosanska ležernost i nepodnošljiva lahkoća zaključivanja mogu biti vrlo ozbiljan brend. Taj brend djeluje po sistemu kako ćemo – lahko ćemo. / S. Omeragić/