Erol Avdović: Pozdraviti debatu o BiH u Kongresu SAD-a, ali prava akcija je u rukama Bosanaca

SAD, (Patria) - Trojica američkih kongresmena uputila su pismo pomoćniku državnog sekretara za Evropu i Euroaziju Wessu Mitchellu u kojem traže veći međunarodni i američki angažman prije izbora u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine.

Trojica kongresmena su Scott Perry, republikanac iz Pennsilvanije, Joe Burton, republikanac iz Teksasa i Thomas Garrett, republikanac iz Virginije.

Na web stranici kongresmena Perrya, koji je član Odbora za vanjske odnose, navodi se da je on kontaktirao Wessa Mitchella u State Departmentu zbog dolazećih izbora u Bosni i Hercegovini te da ovo pismo dolazi usred sve veće zabrinutosti zbog toga što politički čelnici u Bosni i Hercegovini nisu adekvatno odgovorili na odluke Ustavnog suda koji je oborio dijelove Izbornog zakona u decembru 2016. godine.

U pismu upućenom pomoćniku državnog sekretara za Evropu i Aziju Wessu Mitcheli kongresmeni podsjećanju na vodeću američku ulogu u rješavanju situacije u BiH te dodaju da su zabrinuti da su mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini u opasnosti zbog “ćorsokaka u koji se došlo zbog Izbornog zakona.”

"Do danas se u zemlji nisu provele odluke Ustavnog suda iz 2016. godine. Takva situacija uzrokuje strahovanja da izbori u Bosni i Hercegovini neće biti priznati te da vlada neće biti formirana. Sjedinjene države moraju još jednom preuzeti na sebe lidersku ulogu u Bosni i Hercegovini. Posljedice 'zapaljive' političke krize u BiH preopasne su da bi se poduzimao rizik. Ukoliko rezultati izbora ne budu prihvaćeni, doći će u opasnost 20-godišnja politička stabilnost u zemlji. Političko nasilje u BiH je potencijalni destabilizirajući faktor na Zapadnom Balkanu čime se otvara prostor za nametanje loših aktera, uključujući Rusiju i radikalne islamističke terorističke organizacije", navodi kongresmen Perry.

Novinar i vanjskopolitički komentator Erol Avdović kaže u intervjuu za novinsku agenciju Patria da iskustvo govori da su ovakve rasprave iako relativno česte ponajviše prigovor savjesti i rezultat angažmana važnih akademskih, nevladinih i na kraju slobodnih političkih aktera koji, kako kaže, s pravom smatraju da situaciju u BiH treba držati pod lupom u najznačajnijoj političkoj metropoli svijeta u Washingtonu. 

„To, nažalost ne znači i da će doći do nekih novih izravnih akcija, inicijativa ili drastičnih pomjeranja u američkoj politici prema BiH“, smatra Avdović, odgovarajući na pitanje da li rasprava o BiH u američkom Konkresu znači da će se SAD aktivnije uključiti u rješavanje situacije oko Bosne i Hercegovine.

„Valja naučiti da niti svaku disonantu najavu, poput one od strane kongresmena Mike Turnera, pred kraj prošle godine - u kojoj je ovaj zastupnik iz Ohaja samoinicijativno tražio 'promjenu Dayton' ne znači da će se nešto stvarno u tom pogledu dogoditi“, kaže Avdović.

Krivi domaći političari, a ne SAD

Na pitanje da li BiH šansu treba tražiti isključivo u osloncu na SAD, s obzorom da se u BiH sve češće govori o tome kako Brisel ne shvata ozbiljnost situacije u BiH, Avdović ističe da „iako Bosna i Hercegovina sve ove godine uživa punu i principijelnu američku potporu", Bosna je ipak prepuštena Evropljanima. Američki angažman se sve više realizira u regionalnom paket aranžmanu, dakle prema svim zemljama Zapadnog Balkana - uglavnom podjednako. 

„To što se BiH sve češće čini autsajderom, ne treba kriviti Ameriku, jer za to su krivi domaći bh. lideri koji kasne za drugim komšijama na putu ka euroatlanskim integracijama. Zato i treba pozdraviti inicijativu pomenutih pojedinaca koji 'bosansko pitanje' na ovaj način, kroz pomenutu raspravu održavaju u životu na tako važnom mjestu kao što je američki Kongres. Debate, dakle nisu uzaludne, jer na konzistentan i ispravan način govore o situaciji u BiH. Akcija je nešto drugo i ona je više u rukama svih Bosanaca, prije svega onih koji kane izaći na izbore“, kaže Avdović.

Sirijski problem u BiH

Ovaj ugledni novinar i komentator ističe kako ne očekuje da će se američko-ruski sukob iz Sirije preseliti u BiH, kako neki analitičari upozoravaju, jer to su, smatra, dvije vrste sukoba, iako iza njih stoje isti geostrateški akteri.

„To nije moguće jer Sirija je na Bliskom istoku, a Bosna je ipak u srcu Evrope, pa se uz sav dužni respekt prema Siriji ta disinkcija mora povuči. Osim kontinuiranog i svima jasnog angažmana SAD u BiH i na Zapadnom Balkanu, koji se tiče uspostavljanja sigurnosne arhitekture, institucionalnog zaživljavanja demokratije i zbog svega toga jačanja ekonomske samoodrživosti, ako bismo taj zapadni ručni rad reducirali samo na ta tri osnovna zadatka, Rusi su uglavnom i za sad kočničari tih procesa“, kaže Avdović.

Naravno, dodaje, ne treba zaboraviti ruski ekonomski, prije svega energetski interes u regionu, ali njihov antidemokratski i propagandni učinak je, kaže, sasvim kontraproduktivan za napredak u BiH i susjedstvu. 

Govoreći o nastavku američkog angažmana u BiH, bez obzira na evropsku ulogu koja je na neki način dogovorena između Brisela i Wasingtona i bez obzira na američku perokupiranost drugim kriznim žarištima, poput problema na Bliskom istoku ili Dalekoj Aziji, SAD sigurno neće zapostaviti nastavak svih pomenutih procesa u BiH i susjedstvu, niti će se - zbog nekog vanjskog pritiska pokolebati ili posebnih okolnosti Bosnu prepustiti Rusiji, zaključuje Avdović, dodajući da bi olakšavajuća, pa i sretna okolnost bila kad bi se u BiH - poslije pojavio lider poput recimo Zorana Zaeva u Makedoniji, a politički, konkretno parlamentarni i svaki drugi građanski konsensus postao izgledniji. Tada bi, smatra Avdović, uloga zapadnih demokratskih država u Bosni i Hercegovini, na čelu sa SAD postala još produktivnija.