Kurti: Mir sa socijalnom bijedom kakav je na Zapadnom Balkanu je rat u drugom pakovanju

Razgovarali: S. Omeragić i A. Aljović

Predsjednik Samoopredjeljenja, najjače opozicione partije na Kosovu Albin Kurti smatra da Evropska unija svih šest zemalja Zapadnog Balkana mora primiti u jednom danu u svoje članstvo, kad god u narednoj deceniji, kao što su deset zemalja ušle u EU 1. januara 2004. godine. 

„Srbija sada želi jednim kamenom ubiti dvije ptice, i prije nas ući u Evropsku uniju, i stvoriti srpsku zajednicu unutar Kosova“, kaže Kurti u intervjuu za agenciju Patria, dodajući da bi to bilo pogubno za cijeli region.

„Ako jedna zemlja prije druge uđe samo jedan dan, ništa nije uradila Grčka Makedoniji za četvrt vijeka, šta ćemo mi uraditi ovdje. Vidite šta Republika Srpska radi BiH?“, kaže Kurti.

Predsjednik Samoopredjeljenja u intervjuu agenciji Patria govori o odnosima Kosova i Beograda, Kosova i Bosne i Hercegovine, odnosu Brisela prema zemljama regiona kao i sudbini samog regiona.

NAP: U Bosni i Hercegovini se s posebnom pažnjom prati odnos na relaciji Beograd – Priština. Sve izgleda kao da je Vučić odustao od Kosova i da sada samo traži način kako da to kaže svojim glasačima?

Kurti: Vučić slabi svaki dan, ali s druge strane naš predsjednik Hašim Tači je slabiji od njega, pa Vučić upravo u tome vidi svoju šansu. Tači nije ni sposoban ni kredibilan da vodi te pregovore. On se mnogo plaši specijalnog suda, i dijalog sa Vučićem vidi kao nekakav imunitet u kancelariji Mogherini / Visoka komesarka EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini/. Jer, dokle god se on angažuje za taj dijalog sa Beogradom, Tači izgleda kao veoma potreban Briselu, i na taj način Specijalni sud ga ostavlja na miru neko vrijeme. Ali, to je kao da želiš žeđ ugasiti morskom vodom. To neće moći dugo da traje.

NAP: Zbog čega mislite da ti pregovori između Kosova i Srbije nisu iskreni?

Kurti: Mi smo imali šest godina dijalog sa Srbijom - od 2011. do 2017., i ne postoji niti jedan službeni dokument o tom dijalogu. A, da bi krenuli u nove pregovore, moramo da znamo šta se dešavalo ranije. Imaju 33 dogovora između Prištine i Beograda za šest godina; neki od tih dogovora su ispunjeni, većina nije, neki su djelomično ispunjeni, dok su neki ispunjeni ali su potpuno kontraproduktivni.

Jedan od njih je Most na rijeci Ibar. Postoji dogovor da se taj most može prelaziti slobodno, ali dogovor se ne poštuje... I tako dalje. Dakle, uopće ne postoji izvještaj ove Vlade šta je od dogovora ispoštovano a šta nije, da bismo mogli dalje.

Konačno, Tači pregovara kao da mi dugujemo nešto Srbiji, što je apsurd. Vlada nikada nije definisala svoje uslove kada je riječ o pregovorima sa Srbijom. Naš predsjednik je podržavao 'Zajednicu srpskih općina' na Kosovu, što je kontra Ustavu Kosova, pa on više nema legitimiteta ni da bude član pregovaračkog tima, a kamoli da vodi pregovore.

NAP: Kakav je uopće odnos kosovskih vlasti prema Srbima u toj zemlji? To se zapravo spominje i kao glavni kamen spoticanja između Prištine i Beograda?

Kurti: Mi smatramo da nam treba direktni dijalog sa Srbima sa Kosova, u ne u zatvorenoj kancelariji Mogherinijeve. Dakle, treba nam taj dijalog sa Srbima, Bošnjacima, Turcima i drugim manjinama. Mi sada kontakt sa srpskom manjinom na Kosovu imamo posredovano, preko Beograda, što je velika greška Tačija. Međutim, on to radi da bi međunarodna zajednica „zatvorila oko i pol“ i što se tiče ratnih zločina, za koje ne vjerujem da je kriv, i za mirne zločine za koje mislim da je veoma kriv, jer je on sa svojom bračom jedan od najbogatijih ljudi na Kosovu, a to svoje bogatstvo ne može opravdati.

Tači je u tom procesu napravio nepravdu prema drugim manjinama. Jer, fokusirao se na dijalog samo sa srpskom manjinom, i to na način kako nju vidi Beograd.

I konačno, mi trebamo početi voditi iskreni razgovor sa Briselom. Ovih šest godina dijaloga je protekao u sferi „normalizacije odnosa sa Srbijom“. Ali, ako pitate šta ta normalizacija znači u Prištini, Beogradu i Briselu, dobit ćete najmanje tri različita odgovora.

Brisel kao posrednik između nas, sam nije normalan. Pet država EU ne priznaju Kosovo, a Brisel kaže: „Mi ćemo normalizirati odnose između Kosova i Srbije.“ Dakle, posrednik ima konfuziju realnosti.

I sada, najnoviji dijalog koji žele da započnu zove se  - „dijalog za potpuno normalizaciju.“ Prije je bila normalizacija, sada je potpuna normalizacija.

Odnos sa Srbijom ne može biti nešto što će nas dijeliti na Kosovu. Ima stvari unutar Kosova oko kojih se možemo sučeljavati, ali oko odnosa prema Srbiji mora biti jedinstvo. Bilo kakav dijalog sa Srbijom u budućnosti ne smije otimati državotvornu i razvojnu agendu Kosova. Jer, kada počne dijalog, sve druga pitanja padaju u drugi plan. To se ne smije dopustiti. Mi ne možemo zaboraviti zdravstvo, ekonomiju... samo zbog toga što imamo taj dijalog sa Beogradom. Možda je to iz perspektive kancelarije Mogherini i izgleda ispravno, ali ne i iz perspektive ljudi iz Prištini i po selima Kosova.

NAP: Mislite li da je Brisel ponekad nepravedan prema zemljama Zapadnog Balkana.

Kurti: Mislim da moramo reći Briselu da želimo u EU. Ali, kada god dođe vrijeme za to, moramo istovremeno ući svi u Evropsku zajednicu. Ako jedna zemlja prije druge uđe samo jedan dan, ništa nije uradila Grčka Makedoniji za četvrt vijeka šta ćemo mi uraditi ovdje. Vidite šta Republika Srpska radi BiH?

Kao što su deset zemalja 1. januara 2004. godine ušle zajedno u EU, tako i ostalih šest zemalja Zapadnog Balkana mora ući u istom danu, pa kada god se to desi. Što prije to bolje. Srbija sada želi jednim kamenom ubiti dvije ptice: „Ući prije Kosova u EU i dobiti Zajednicu srpskih općina“ na Kosovu. Jer, Srbija nikada nije mogla da zamisli ravnopravnost sa Albancima i Kosovom. Danas možda mogu i da zamisle slobodu za Albance, ali ne i ravnopravnost.

NAP: Kakav je odnos građana Srbije prema Kosovu? Radi li se sva ova predstava zbog građana ili zbog politike?

Kurti: Narod nije problem, problem je država Srbija. Država Srbija je tradicionalno, pa i aktualno militaristička teokracija, gdje imate trinitet: Srpska pravoslavna crkva - armija, policija i obavještajne službe – te Srpska akademija nauka i umjetnosti. Politika je samo sredstvo ovog trinoma. Srbija je ne samo u zadnjih četvrt vijeka, nego i gotovo vijek i pol, koliko postoji iz Berlinskog kongresa, imala nominalno demokratskog lidera samo u Zoranu Đinđiću, pa su i njega ubili.

Međutim, mi sada imamo situaciju da ni jedan Srbin sa Kosova i ne pomišlja da je neki Albanac ubio Olivera Ivanovića. Postoji konsenzus da je to djelo Beograda. Ali, ne smiju pričati o tome. Jer, zločinački čin protiv Ivanovića nije samo čin protiv njega, nego je to bio čin protiv svih onih koji bi pokušali da razmišljaju svojom glavom.

NAP: BiH i Kosovo još uvijek nisu definisali međusobne odnose. BiH nije priznala Kosovo. To najviše šteti običnim građanima. Šta je rješenje?

Kurti: Albanci i Bošnjaci imaju dobre odnose ali pasivne. Mi imamo dobro mišljenje jedni o drugima, ali su ti odnosi pasivni. S druge strane, sa Srbijom imamo loše odnose, ali aktivne. To mora da se promjeni. Trebaju nam aktivno-dobri odnosi između Prištine i Sarajeva.

Sloboda kretanja između BiH i Kosova se mora riješiti što prije. Za mene je neprihvatljivo da od 52 poduzeća iz BiH, koja sada rade na Kosovu, njih 47 su ih Republike Srpske, a pritom RS pravi probleme u odnosima Kosova i BiH.

NAP: Govorilo se da kada vi dođete na vlast, da će se konačno smiriti politička situacija na Kosovu. Kako je moguće da ljudi ne pristaju da imaju sigurniju Vladu i sigurniji život?

Kurti: Mislim da narod želi da mi budemo vladajuća stranka. Znate, ima vlasti bez demokratije, ali nema demokratije bez opozicije. Mi smo bili ta demokratska aktivna opozcija, koja je u junu prošle godine dobije 200 hiljada glasova, ali je volja naroda potisnuta manipulacijama... To neće trajati zadugo.

Mi smo u junu prošle godine udvostručili broj glasova i dobili 32 mandata. Poslije nekoliko mjeseci, nekoliko naših zastupnika je izašlo iz Samoopredjeljenja i pridružili se Socijaldemokratskoj partiji. Mi nastavljamo svoj rad uz isto socijaldemokratsko opredjeljenje. Po svemu sudeći, oni koji su izašli iz našeg pokreta napravili su više šteta sebi nego nama. Po zadnjim mjerenjima naš pokret stoji negdje deset puta bolje nego oni koji su izašli iz njega. Moram da priznam da mi je enigmatično zbog čega su se odlučili da izađu iz našeg pokreta, kada smo toliko jaki, kada je jasno da smo mi sljedeća vlada, u očigledno sljedećim vanrednim izborima, jer sada imamo manjinsku vladu koja ima 52 poslanika od ukupno 120.

Međutim, treba znati da bez obzira koliko je situacija loša, ona nekome odgovara, jer neko od nje dobiva. Kada niko ne bi dobivao, ta situacija ne bi bila održiva. Loše situacije su održive, jer neko ko je jak nastavlja da dobiva.

Ali, prava demokratija ne dolazi odozgo, jer je to autoritarizam. Prava demokratija dolazi odozdo prema gore, a to su izbori.

NAP: Dosta sigurno govorite o vašoj sljedećoj pobjedi?

Kurti: Mi idemo dalje na put koji na jednu stranu veže puni suverenitet za Kosovo i brigu za nacionalno pitanje u uvijek turbulentnom Balkanu, sa lijevim centrom, sa socijaldemokratski orijentiranom politkom, koja želi da ekonomski rast kombinuje sa socijalnom pravdom.

Današnji premijer Ramuš Haradinaj je slab. Nije pravi primjer. On je vršilac dužnosti premijera. Izgleda kao da ga je predsjednik Tači rentao. Nema ni jednog tjedna da ne napravi neki skandal. Tokom deset mjeseci on je udvostručio svoju platu, i platu ministara, i zamjenika, kao i svog kabineta. Kosovo ima 21 ministra, pet zamjenika premijera i negdje oko 80 zamjenika ministara. I to do danas. Ne znamo šta će biti sutra. On je premijer sa najvećom platom na Balkanu. Ima 3.000 eura platu.  Napravio je koaliciju sa Srpskom listom, što je jedna političa partija koju kontroliše Beograd. Dil je napravio sa  Milanom Radojčićem, koji je zločinac sa sjevera Kosova, koji je na listama i kosovske policije i Eulexa. U Vladu je uzeo kao ministra poljoprivrede Nenada Rikala, za kojeg desetine Albanaca kažu da je učestvovoa u paramilitarnim grupama srpskih snaga koje su tukle Albance. Ali, to se još istražuje.

Kada su ga pitali: Zbog čega je udvostručio svoju platu, Haradinaj je rekao: „Trebaju mi dobre kravate“.

NAP: Ukoliko dobijete vlast na narednim izborima na Kosovu, koji su najkasnije u proljeće, u tom slučaju dobio bi se blok zemalja Zapadnog Balkana sa socijaldemokratima na vlasti - od Grčke preko Makedonije do Kosova? Znači li to da bi region ušao u mirnije razdoblje?

Kurti: Naši narodi su siromašni. Jer, kakav je to sistem klada je uspjeh rezerviran samo za uspješne. Treba stvoriti sistem da i drugi ljudi uspiju. Politike u regionu se uglavnom bave nacionalnim ali ne i socijalnim pitanjima. Mnogi ljudi danas kažu da je dobro što nemamo rata. Ali, to ne može da traje cijeli život. Taj osjećaj kada imamo mir je dobar. Ali, mir sa socijalnom bijedom je rat u drugom pakovanju.