Helez: Uslovljavanje demobilisanih boraca igrama na sreću je politikanstvo, nudimo bolje rješenje

SARAJEVO, (Patria) - "Uslovljavanje Zakona o demobilisanim borcima Zakonom o igrama na sreću je čisto politikanstvo“, kaže Zukan Helez, SDP-ov zastupnik u Parlamentu FBiH i bivši ministar za boračka pitanja.

Članovi Zastupničkog doma Parlamenta FBiH jednoglasno su usvojili Prijedlog Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica. Zakonom je definisano ukupno 15 prava koja će ostvarivati demobilisani borci, a među njima je i pravo na novčanu naknadu. Predsjednik Kluba SDA Ismet Osmanović zatražio je da se do kraja mjeseca održi hitna sjednica Zastupničkog doma na kojoj će biti usvojen i Zakon o igrama na sreću. Iz SDA smatraju da Zakon o demobilisanim borcima neće biti moguće realizirati bez dodatnih prihoda koji bi se ostvarili novim Zakonom o igrama na sreću.

Helez u intervjuu agenciji Patria kaže da on podržava usvajanje Zakona o igrama na sreću, ali da taj zakon ni u kojem pogledu ne smije biti prepreka realizaciji Zakona o demobilisanim borcima.

„Ako od igara na sreću dođe dodatni profit, to je dobro, ima mnogo načina kako bi se taj novac mogao iskoristiti. Ali, ne smijemo čekati samo na taj novac da bi borci dobili njihova prava“, kaže Helez.

Demobilisani borci Armije RBiH i HVO-a tokom protesta posljednjih mjeseci traže da vlasti objave registar onih koji primaju boračke dodatke, traže ukidanje finansiranja boračkih udruženja, kojih u FBiH ima oko 1.600, kao i stalni mjesečni dodatak za demobilisane borce koji nemaju nikakva primanja.

Federalni premijer Fadil Novalić rekao je da Vlada godišnje izdvaja oko 570 miliona KM za boračku populaciju, te da nema prostora za nove izdatke. Demobilisani borci smatraju da boračke dodatke primaju oni koji tokom rata nisu bili u BiH, zbog čega i nema dovoljno novaca za one koji su bili učesnici rata. Iz SDA i HDZ-a BiH odbijaju objaviti spisak onih kojima se isplaćuje novac na ime boračkih naknada, pravdajući to zakonom o zaštiti tajnih podataka.

Zastupnik Helez uputio je nekoliko amandmana na novi "borački zakon", kojim definiše na koji način osigurati novac za boračke dodatke, a pritom ne ugroziti postojeći ekonomski sistem u Federaciji. Između ostalog, predlaže i reorganizaciju raspodjele postojećeg novca koji se već izdvaja u te svrhe.

„Teret finansiranja boračke populacije treba rasporediti na više instanci, od općina pa sve ka višim nivoima vlasti. Tako je definirao i Ustav FBiH - Boračka pitanja su u nadležnosti općina, kantona i Federacije“, kaže Helez.

Helez traži da svih 79 općina u FBiH povećaju izdvajanja za boračku populaciju. Deset kantona bi, prema prijedlogu Heleza, izdvajali oko 1,7 milion KM u prosjeku godišnje po kantonu, koliko bi izdvajale i kantonalne službe zapošljavanja. Izdvajanja za boračku populaciju bi povećala i Vlada FBiH i Federalni zavod za zapošljavanje. Dio tereta podnijeli bi i poslodavci – zauzvrat bi dobijali stimulans od države - dok bi dio tereta za boračka izdvajanja išao i na račun Federalnog PIO-a. 

„Sva ta povećanja su neznatna, i ne bi ugrozila rad navedenih institucija“, kaže Helez Patriji. Dodaje da bi neki nivoi vlasti taj novac mogli crpiti iz već postojećeg budžeta namijenjen boračkoj populaciji, samo uz drugačiju raspodjelu.

„Naprimjer, već sada imate razne donacije boračkoj populaciji. Općine ili viši nivoi imaju projekte preko kojih demobilisanim borcima pomažu da, recimo, zamijene crijep na kući, ili renoviraju kupatilo. To često bude zloupotrebljeno. Treba prekinuti sa takvim projektima i osigurati da borci mjesečno dobivaju stalna sredstva, od čega bi finansirali potrebe svoje porodice“, kaže Helez.

Premijer Novalić rekao je u martu ove godine da se na boračkim spiskovima nalazi oko 560.000 osoba. Ministar za pitanja boraca Salko Bukvarević ranije je govorio o 390.000 pripadnika Armije RBiH i MUP-a RBiH, i oko 180.000 pripadnika HVO-a i MUP-a HRHB.

„To je daleko više od broja koji je učestvovao u borbama tokom samih ratnih dejstava“, kritikovali su borci tokom protesta. Optužuju SDA i HDZ da su u boračka prava uvodili pripadnike svojih partija, dok oko 1.600 boračkih udrženja koriste za manipulaciju boračke populacije u Federaciji.

Prema istraživanju CIN-a institucije u Bosni i Hercegovini su za šest godina potrošile najmanje 83 miliona maraka za rad raznih boračkih udruženja.