SARAJEVO, (Patria) - Iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) žele izmjene Izborno zakona Bosne i Hercegovine na način da glasači jednog naroda u BiH ne mogu glasati za političare iz partija koje dolaze iz drugog naroda.
„... jedan narod ne treba drugome birati predstavnike u vlasti. Ništa drugo ne mijenjamo, već samo kako izbjeći procedure da prije svega Bošnjaci ne biraju predstavnike Hrvatima i obrnuto“, izjavio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u jednom od medijskih istupa polovinom 2017.
Predsjednik HDZ-a BiH za takvu politiku ima podršku i zvaničnog Zagreba.
„Minimumom za postizanje dogovora triju strana o izmjenama Izbornog zakona u BiH je onaj koji bi Hrvatima omogućio izbor legitimnih predstavnika u vlasti, što do sada nije bio slučaj“, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković tokom prošlogodišnje posjete Mostaru.
Analitičari smatraju da je takav prijedlog HDZ-a BiH neprihvatljiv ukoliko Bosna i Hercegovina želi postići članicom EU. Moderna Evropa ne poznaje etničke granice. Prijedlog koji dolazi iz HDZ diskriminatoran je i prema velikom broju Hrvata, koji žive u dijelovima srednje i istočne Bosne, jer se prijedlogom HDZ-a za neke kantone ukida mogućnost da Hrvati iz tih kantona imaju predstavnike u Domu naroda FBiH.
Raniji stav profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu fra Mile Babić je da je u društvu najprije potrebno postići dostignuća demokratije, pa tek onda tražiti „svoj nacionalni, jezički ili neki drugi identitet.“
„Ako nije tako, onda imamo problem, imamo sukobe“, kaže fra Babić.
„Dakle, primarna su ljudska prava“, dodaje.
Analitičari primjećuju i to da HDZ ne želi da Hrvatima drugi narodi biraju predstavnike u vlasti, dok istovremeno niko ne spominje to da naciolanim manjinama u BiH, poput Roma, ili onih koji se izjašnjavaju kao „Ostali“, upravo drugi biraju predstavnike u vlasti.
Dr. Zlatko Hadžidedić, ekspert za međunarodne odnose često ističe da su prema Ustavu BiH „Ostali“ stavljeni u istu kategoriju sa Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, ali da u Domu naroda FBiH oni nemaju jednak broj mjesta kao i druga tri naroda. „Ostali“ također nemaju pravo biti birani u Predsjedništvo BiH.
Predsjednik Židovske zajednice u BiH Jakob Finci pak misli da su nacionale stranke u BiH u nametanju stavova da njihovim narodima drugi ne biraju vođe, i vlastiti narod doveli u apsurdnu situaciju, a to je da u nekim dijelovima BiH oni sami ne mogu glasati za svoje predstavnike.
„Sada smo se doveli u jednu čudno situaciju: pravo glasa gube svi Bošnjaci i Hrvati u Republici Srskoj, jer ne mogu glasti /za člana Predsjedništva BiH/ ni za koga drugog osim za Srbina. Srbi u Federaciji mogu glasati /za Predsjedništvo BiH/ samo za kandidata iz reda Bošnjaka ili Hrvata“, kaže Finci za agenciju Patria, dodajući da je takva situacija očito dogovorena između tri vodeće nacionalne stranke.
„Doveli smo se u jednu vrlo apsurdnu situaciju, koja nas nikuda ne vodi, osim što pokazuje da se dalje ovako ne može“, zaključuje Funci.