Komšić: Konsultovati presude iz Strazbura pri odgovoru na pitanje EK o konstitutivnosti

SARAJEVO, (Patria) - S obzirom da u dodatnim pitanjima Evropske komisije koja smo dobili početkom ovog ljeta a na koja još nije dgovoreno, Evropska komisija otvoreno postavlja pitanje pravne osnove tzv. principa "konstitutivnosti naroda" i njegove  usklađenosti sa principom jednakosti svih građana , što je pravna stečevina  Evropske unije, očekujem od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine da konačno odgovore na ovo pitanje, koje je od temeljne važnosti za budući evropski karakter građanske države Bosne i Hercegovine, kazao je danas lider DF-a Željko Komšić.

On je podsjetio na to šta konkretno pitaju iz Evropske komisije.

- Šta je pravna osnova za princip "konstitutivnih naroda" i u kakvoj je on vezi sa principom jednakosti svih građana neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti, kao što je određeno pravnom stečevinom EU", pitanje je koje stoji u dodatnim pitanjima Evropske komisije podsjetio je lider DF-a.

"Moje je mišljenja da princip konstitutivnosti ne stoji u bilo kakvoj vezi sa jednakopravnosti svih građana. Baš nasuprot, taj princip na najgrublji način derogoira jednakopravnost svih građana. Međutim, kada je riječ o tzv. "konstitutivnosti", ni moje mišljenje kao ni  mišljenje bilo kojeg drugog političara nije mjerodavnije od onoga što kažu evropske institucije. Jedna od najznačajnih evropskih institucija jeste Evopski sud za ljudska prava u Strazburu. Upravo je Evropski sud za ljudska prava u predmetu Zornić protiv Bosne i Hercegovine, termin "konstitutivnih naroda" označio kao posljedicu genocida i etničkog čišćenja na kojeg je bilo neophodno pristati kako bi se osigurao mir. Naime, to doslovno stoji u
tački 43. presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Zornić", naglašava Komšić.

U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i „etničkim čišćenjem“.

- Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir.

Shodno tome Sud zaključuje da se u Bosni i Hercegovini bez daljnjeg odgađanja mora uspostaviti demokratsko uređenje bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima.

Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko
uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo
i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine", kaže se u presudi
napominje Komšić.

Stoga još jednom ponavlja, neusklađenost principa "konstitutivnosti" sa evropskim pravnim normama, nisu izmislili ni on ni DF.

- Radi se o činjenici koju je ustvrdio Evropski sud za ljudska prava. Dužnost građanske ljevice jeste da na to ukaže, kao što je dužnost onih koji se lažno kite evropskim vrijednostima da to svjesno zanemaraju, što samo po sebi dovoljno govori ko je za evropske vrijednosti a ko protiv njih. Nema evropskih vrijednosti u Bosni i Hercegovini bez građanske države Bosne i Hercegovine na principu jedan čovjek, jedan glas. To je istina, sviđala se ona nekome ili ne -
zaključio je Komšić.