Zahar Prilepin, prvi glas ruske vanjske politike

SARAJEVO, (Patria) - Granična policija BiH nije dozvolila ulazak u BiH ruskom novinaru i književniku Jevgeniju Prilepinu.

Radi se o čovjeku koji se ranije aktivno angažirao na strani proruskih separatista u regiji Donjeck u borbi protiv ukrajinskih vlasti.

On je trebao učestvovati na književnoj manifestaciji u Banja Luci. Prilepin, koji kao pisac koristi ime Zahar, bio je pozvan na manifestaciju pod nazivom "Kočićevi dani" koja se održava u Banja Luci, a ulazak u BiH mu je odbijen iz sigurnosnih razloga.

Iako direktorica Narodne i univerzitetske biblioteke RS Ljiljana Petrović Zečić tvrdi kako je Prilepin najčitaniji i najpopularniji savremeni ruski pisac, na internetu je moguće naći podatke kako je literaturu koja stoji iza njega kritika zapravo ocijenila vrlo loše, a kako neke od njegovih knjiga odišu antisemitizmom.

Neke od najpoznatijih njegovih knjiga su Obitelj, Patologije, Grijeh, Sanjka... Napisao je više od 15 knjiga, romana, antologija. 

Problematični pisac i novinar je rođen 1975. pod imenom Jevgenij Nikolajevič Prilepin i bivši je pripadnik specijalnih snaga ruske policije Omon, namijenjenih razbijanju demonstracija i kao takav se borio u Čečeniji od 1996. do 1999. Nakon toga je počeo raditi kao novinar u Nižnjem Novgorodu i postao je član malo poznate Narodne boljševičke stranke Rusije.

Od februara 2017. do ljeta ove godine bio je pripadnikom dobrovoljačke jedinice koja se borila na strani propruskih separatista u Donjecku u Ukrajini.

I na njegovoj ličnoj stranici na internetu, na kojoj propagira nezavisnost ukrajinske regije Donbasa, može ga se vidjeti na naslovnici knjige posvećenoj toj epizodi odjevenog u paravojnu uniformu. 

 Zahar Prilepin je prošle godine u Andrićgradu Emira Kusturice dobio nagradu "Ivo Andrić" za životno djelo. Primajući priznanje govorio je o srpsko-ruskim odnosima.

- Ovdje sam došao iz Donjecka, moji prijatelji ispraćajući me su mi rekli - prenesi pozdrav srpskoj braći. Treba da shvatite da to nije rečeno tek onako. Rusi mnoge narode vole, ali kad kaže "brat", u prvom redu misli na Srbina. Mislim da bi to mogao da postane jedan od načina za razumijevanje šta treba čitati u ruskoj književnosti, koga prihvatiti.

Onaj ruski pisac koji je, kao Dostojevski ili Tolstoj, spreman da izađe u susret i da pomogne Srbinu - taj jeste brat. A onaj koji mijenja sve za evropske farisejske šale - tu treba da se razmisli. U Srbiji sam proveo dosta vremena, mislim da sam ovdje 20. ili 25. put, i došlo je dotle da mi se dešava i da sanjam srpski govor – kazao je Prilepin.

Od početka rata u Ukrajini, Prilepin se angažaovao na strani ruskih separatista, a svakodnevno je aktivan i u promicanju ruske propagande.

Jedan je od najvećih zagovornika politike Vladimira Putina, dok svaki javni nastup koristi za kritiku zapadnog načina života, odnosno demokratije. S posebnom gorčinom piše i govori o Americi.