Povodom učestalih istupa direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Sebije Izetbegović u vezi sa sektorom zdravstva u Kantonu Sarajevo, odnosno Bosni i Hercegovini, oglasio se Benjamin Bejtović, kandidat Naše stranke za Parlament Federacije BiH. Bejtović je također jedan od ljekara koji je napustio KCUS. Bejtović je maksilofacijalni hirurg.
- Tvrdnje da su u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) postignute uštede i vraćeni dugovi, uz istovremeno podizanje nivoa kvalitete zdravstvene zaštite ne odgovaraju istini. 'Uštede' su postignute tako što je paušal, odnosno tranša za bruto plate uposlenika i materijalne troškove ostala na nivou prethodnih godina, a broj pruženih usluga smanjen skoro za polovicu, dok je najveći broj pacijenata iz oblasti sekundarne zdravstvene zaštite upućivan na liječenje u Opću bolnicu - navodi Bejtović.
Upozorava da je preko 50 ljekara specijalista napustilo ili otjerano iz KCUS-a, pri čemu je jedan dio napustio Bosnu i Hercegovinu dok se drugi nastavio baviti ljekarskim pozivom u privatnoj praksi.
- Ako grubo izračunamo da školovanje ljekara specijaliste košta oko 200.000 maraka (osnovni studij, specijalizacija i dodatna edukacija), to je šteta od oko 10 miliona maraka. Ti isti specijalisti sa najmanje deset godina specijalističkog staža u komercijalnom smislu, do penzije bi trebali donijeti KCUS-u oko 300 miliona maraka. Iz svega proizilazi da je
Izetbegovićeva presipala iz šupljeg u prazno, odnosno napravila više štete nego koristi - kaže Bejtović.
Podsjeća da su parole o „redu, radu i disciplini“, Izetbegovićeva nastoji uvjeriti građanstvo da joj na predstojećima izborima poklone povjerenje nisu govor osobe koja ima viziju toga što KCUS treba da bude, već osobe koja želi samo da komanduje zdravstvom u Sarajevu.
- Ne zaboravimo da je Izetbegovićeva htjela spojiti Opću bolnicu i KCUS i koncentrisati svoju moć nad zdravstvenim sektorom u Sarajevu, ona će to ponovo pokušati provesti, i mi to nećemo dozvoliti. Naša stranka će ponuditi univerzalnu zdravstvenu zaštitu svim građanima, kao i mogućnost da biraju hoće li se liječiti u privatnoj ili državnoj zdravstvenoj ustanovi. To će omogućiti kvalitetniju i djelotvorniju zdravstvenu zaštitu, ali i mogućnost da menadžment Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu istinski profiliše ovu ustanovu u najkvalitetnijeg pružaoca zdravstvenih usluga u Bosni i
Hercegovini i region. Za početak je potrebno sve zdravstvene ustanove u Federaciji vratiti u zakonske okvire poslovanja i onda smjelo i hrabro krenuti u reforme - zaključio je Bejtović.