Kolinda Grabar-Kitarović i problem jogurta: Novi rat protiv činjenica

Piše: Haris Ljevo

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dala je intervju za austrijski list Kleine Zeitung. Intervju je odmah nakon objavljivanja izazvao žestoke reakcije u Hrvatskoj, kao i brojna ismijavanja putem društvenih mreža.

- Hrvatski muslimani žive u velikom strahu. Boje se za svoj položaj. Brinu se da će biti izopšteni iz društva zbog pojedinaca koji pod lažnim razlozima dolaze nama da bi agitirali za radikalne ideje – kazala je hrvatska predsjednica komentirajući priliv migranata u Evropu.

Na njene komentare o muslimanima u Hrvatskoj reagovao je odmah Aziz ef. Hasanović, muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj.

- Nemalo sam ostao iznenađen natpisima u medijima o navodnoj izjavi predsjednice Republike Hrvatske gospođe Kolinde Grabar-Kitarović o muslimanima u Hrvatskoj i odnosima koji vladaju u društvu. Imajući u vidu našu vrlo dobru dosadašnju saradnju, a isto tako i negativna iskustva po pitanju povjerljivosti pojedinih natpisa, ovim putem ipak želim skrenuti pažnju na nekoliko stvari. Islamska zajednica u Hrvatskoj je vjerska zajednica čije poslanje se temelji na principu naređivanja dobra i radu za opće dobro te odvraćanje od zla. U namjeri da učinimo što je moguće više dobra, sa svima sarađujemo na tom putu u dobroj vjeri – kazao je Hasanović.

Nakon reakcije muftije Hasanovića, reagovali su iz Ureda hrvatske predsjednice kazavši kako je iz intervjua izbačen jedan dio rečenice, koji je promijenio rečenicu iz konteksta. Na isti način se Kolinda Grabar-Kitarović pravdala kada je u javnost plasirala famoznu izjavu o postojanju oko 10.000 radikalnih muslimana u BiH.

Na pitanje zašto nacionalizam ima sve više pristalica u Evropi, predsjednica Hrvatske je kazala da se društva brane od opasnosti izvana.

- Evropa je u mnogim stvarima bila previše opuštena i previše naivna. Umjesto da se posveti razvojnoj politici, dozvolili smo da 1,2 miliona ljudi dođe u Evropu, uglavnom mladih i snažnih, dok su žene i djeca, te oni koji nisu imali snage, ostali u svojim domovinama.

Zbog čega hrvatska predsjednica ne vidi problem u radikalnom nacionalizmu pokazalo se i na današnjem zasjedanju Evropskog parlamenta kada su zastupnici HDZ-a, za razliku od svojih kolega iz Evropske narodne stranke, glasali protiv Izvještaja o Mađarskoj u kojem se navodi kako Mađarska krši osnovne vrjednosti na kojima počiva Evropa.

Prije Parlamenta, koji je osudio politiku Mađarske i njenog prvog čovjeka Viktora Orbana, Evropska komisija je osudila porast radikalne desnice u Poljskoj. Evropski mediji odavno pišu kako je uz Poljsku i Mađarsku radikalna desnica najjača upravo u Hrvatskoj. Zbog toga hrvatski zastupnci i podržavaju Mađarsku.

Grabar-Kitarović je dodala kako je pitanja o radikalnom nacionalizmu u Hrvatskoj čine bijesnom, ali je dodala kako radikalni nacionalizam nije toliko jak.

- Decenijama je nama Hrvatima bilo zabranjeno da imenujemo svoje porijeklo. Umjesto da kažemo: 'Ja sam Hrvat', morali smo reći: 'Ja sam iz Hrvatske'. Ko bi iskazao svoj nacionalni ponos, tome je prijetio zatvor. U Hrvatskoj postoje desni i lijevi ekstremi, ali oni ne predstavljaju nikakvu opasnost za našu demokratiju – istakla je predsjednica Hrvatske.

Priča o tome kako se u Jugoslaviji nije smjelo reći da si Hrvat, izazvala je brojne kritike i osude javnosti. Politički analitičari, poput Tomislava Klauškog, napominju kako se u bivšoj državi pored državljanstva u svim formularima trebala upisivati i narodnost, te da se zbog toga nije išlo u zatvor, prema tome njene tvrdnje predstavljaju jednu veliku laž koja se već godinama plasira u javnost od strane desničara. Klauški također podjseća da je na grbu SR Hrvatske stajala šahovnica, te da se u Hrvatskoj uporedo s himnom „Hej Slaveni“ koristila i današnja hrvatska himna „Lijepa naša“.

Pored toga i sam predsjednik bivše Jugoslavije Josip Broz Tito izjašnjavao se kao Hrvat, tako da priča o zabrani hrvatstva nema nikakvo činjenično uporište.

Najviše podsmjeha, ipak, izazvala je njena priča o nemogućnosti da u Jugoslaviji izabere koji jogurt će koristiit.

- Odrasla sam u komunizmu i nisam htjela ništa drugo nego da izađem iz toga. Htjela sam biti slobodna. Htjela sam imati mogućnost u dućanu birati između raznih vrsta jogurta i da ne moram vlastima saopštavati koliko ću hljeba trebati iduće sedmice.

Zvanični podaci kažu da je u Jugoslaviji postojalo 85 različitih vrsta jogurta i kiselog mlijeka, što je još samo jedan pokazatelj da hrvatska predsjednica kada govori ne vodi uopšte računa o činjenicama. Zapravo, ona je u velikom ratu s njima.

Na njen intervju reagovao je i bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović koji je istakao da nije mogao vjerovati kada je vidio intervju šta je sve kazala.

- Kad sam prvi put čuo te teze, mislio sam da je to šala, da je News Bar. Međutim, ona je ozbiljna. To što je rekla ne odgovara onome što smo proživjeli. To su potpune neistine i krivotvorenje historije. No te tvrdnje nisu izrečene samo radi krivotvorenja historije, nego i radi mijenjanja budućnosti. Pročitamo li njezinu biografiju vidimo da joj u tom strašnom sistemu nije bilo tako loše, išla je u Ameriku, sigurno nije živjela u tamnici. Ovo krivotvorenje historije je u funkciji profiliranja Hrvatske vrlo desno - kaže Josipović.

Hrvatska danas predstavlja jednu od vodećih zemalja kada je u pitanju porast nacionalizma i fašizma. Koliko god se hrvatska predsjednica trudila uvjeriti domaću i stranu javnost u suprotno, očito, u tome ne uspjeva. Naprotiv, svojim izjavama najčešće samo pogoršava stvari.

BOUT THE AUTHOR   [email protected]

Haris Ljevo je novinar i kolumnista na websajtu novinske agencije Patria. Novinarstvom se bavi od 2004. godine. Pisao je za više redakcija.